Cerealije za decu i muesli za doručak
Šta je zdrava hrana i zdrav doručak za decu? Cerealije za decu nisu baš tako zdrave namirnice kako se reklamiraju
Cerealije za decu i muesli za doručak nisu zdrava hrana za decu!
Dugo godina pokreti za zdraviji život vode brobu protiv industrijske hrane i prehrambenih navika koje stvaraju veliki proizvodjači.
U tom smislu je bila kontroverzna borba koja je izbila izmedju alternativnih grupa i gigantskih koncerna oko konzumacije industrijski proizvedenih muesli i krispi proizvoda.
Naime, jake marketing kampanje velikih proizvodjača, uz upotrebu lekara i nutricionista nametnuli su muesli i krispi proizvode kao nazovi „zdravu hranu“ za decu i standard za doručak i početak dana.
Objašnjavali su da deca treba da jedu žitarice i da su njihovi proizvodi samo ukusniji vid nekadašnje tradicionalne seljačke ishrane sa žitnim kašama, koje su ukusima i oblicima prilagodjeni savremenoj deci.
Uz to, ti proizvodi su obogaćeni vitaminima i mineralima neophodnim za dečiji razvoj, što je tek vrhunsko licemerje, jer prirodne i nepreradjene namirnice sve to imaju, dok su industrijski proizvodi prazni, pa moraju da se „obogaćuju“.
Tako smo dovili ždrav život na industrijski način.
Ono što su veliki i mali proizvodjači industrijskih cerealija za decu propuštali da kažu su koliko skrivenih masnoća i šećera ima u toj hrani (karamelizacija i čokoladiranje), kako se ona tretira konzervansima, bojama, pojačivačima ukusa, kako se ekspandira i uklanjaju klice i mekinje, i koliko uopšte nema biološku vrednost (prazna hrana), zbog čega su deca naterana da jedu više i postaju gojaznija.
Naša preporuka je da deci ujutru umesto industrijskih mueslija i cerealije za decu, ekspandiranog žita i krispija, servirate stvarno zdravu hranu – integralno žito:
– kačamak od integralnog kukuruza
– kačamak od oljuštenog prosa
– zobnu, žitnu ili ovsenu kašu
– muesli sa lomljenim zrnima ovsa ili zobi (ječma), malo suvog groždja, voća i dodatkom meda
Obratite pažnju samo da kupujete namirnice koje nisu genetski modifikovane.
Na kraju je i savremena medicina počela da tvrdi isto što i aktivisti za zdraviji život. Prenosimo jedan američki tekst koji govori o rezulatatima istraživanja o biološkoj i hranljivoj vrednosti hrane koja se deci i nama „servira kao zdrava“ – doručak za decu na industrijski način.
Jeff Deasy
Cereals Marketed to Children are Poor in Nutrition
The breakfast cereals that are marketed specifically to children are not as healthy as those developed for adults.
That is the conclusion of a new study published in the Journal of the American Dietetic Association.
The researchers looked at 161 cereals between January and February of 2006. They classified 46% of those cereals as being marketed to children.
For example, if the packaging contained a licensed character or contained an activity directed at children, the cereal was deemed to be marketed to children.
The authors of the study wrote that, “Compared to nonchildren’s cereals, children’s cereals were denser in energy, sugar, and sodium, but were less dense in fiber and protein.”
They also found that, “The majority of children’s cereals (66%) failed to meet national nutrition standards, particularly with respect to sugar content.”
If you’d like to read the study in the Journal of the American Dietetic Association cited above go to: Examining the Nutritional Quality of Breakfast Cereals Marketed to Children
. . .
Zlatko,ne postoji proizvod koji nije hemijski obradjen,vecina koje koristimo pa cak i u svakodnevnoj ishrani su vrlo “nehumani“(pomenimo samo aditiv 128,koji se razgradnjom pretvara u anilin, zabranjen pre dve godine ,za bojenje mesa,da bi ono imalo purpurnu crvenu boju koja se termickom obradom pretvarala u smedju,a inace je mutagen,genotoksican i karcinogen,o stetnosti se govori zadnjih 40 god.ali navodno nije dokazano u kojoj kolicini je stetan).Ima tako puno toga a mislim da ce vam pomoci da shvatite “tezinu“problema jedan hrvatski sajt koji se ozbiljno bavi hem.dodacima hrani,proucite ga malo.
http://e-brojevi.udd.hr/
Brano,bilo bi zanimljivo da nam das neku ideju iz doticne knjizice,prosto jer nismo u mogucnosti da je nabavimo.Ideje su uvek dobrodosle jer zbog nedostatka vremena se sve svede na manje-vise isto.
Danas su objavili da je organsko tamno laneno seme uvezeno iz Kanade GM proizvod,imalo je certifikat organskog proizvoda ali su naknadne analize pokazale GM zrno.
@ Brana @ Zorica
Hvala na komentarima i objasnjenjima. Quaker oats su obicne pahuljice, nisu posebno tretirane, cini mi se.
Imam nekoliko tabela o E aditivima, ali ima u njima cini mi se malo i nedoslednosti.
Npr E300 se smatra kancerogenim za nesto, a radi se o vitaminu C.
Jedno vreme sam kupovao noseci sa sobom tabelu kancerogenih E ali sam odustao, nemas sta onda da kupis.
Hocu, stavicu auuu bas sam se ulenjio. Jeste nedavno je ovde napisano da su nasli modifikovano semenje lana na poljima organskog lana u zapadnim provincijama. Pratim to da vidim u cemu je stos. Bilo koja agencija za sertifikovanje organskih semenki nema kompromisa kad je u pitanju nesto GMO. Mozda ce da izgube dozvolu a samim tim i premiju koju naplacuju.
Vec kad smo kod hemikalija, pade mi na pamet „aspartame“ dodatak Diet Coke i mnogim drugim napicima koji zamenjuju secer. Znam da dosta nasih baka odavde kad se vracaju nose te male zuckaste kesice zasladjivaca. Istina je da je aspartam opasna materija, koja se u telu pretvara u formaldehid…..bljak.
Evo recimo jednog.
2 kasike semenki (bilo koje zitarice), 1 kasika suvog voca, 1 jabuka, 1 sargarepa, 2 kasike badema ( eh znaju monasi za „high Ph“ hranu :-) , 2 kasike meda.
Dve kasike semenki se samelje na krupno, moze i mlin za crnu kafu. Uvece zatopimo u vodi da prelazi jedan prst preko prekrupa. Posebno zatopimo kasiku suvog voca ( smokva, sljiva, suvo grozdje). Ujutru sve sjedinimo, dodamo pendanu jabuku, srgarepu, mlevene bademe, i med. Ako se stavi sladak kupus umesto jabuke ista je stvar samo dorucak bude slan umesto sladak.
U delu gde se opisuje kako da se isklija suncokret, dalje se navodi. (ostavicu metod kako da se zrna klijaju ako su ljudi zaintresovani)….Klice suncokreta ( 24-72 sata nakon klijanja) mesati sa svezim i suvim vocem, orasima i grozdjem. U mikseru za sokove umutite vodu, med, i izdanke suncokreta za izvanredan napitak za dorucak.
Eto ima nekoilko super recepta za pasulj na vodi…ovaj vikend cu da malo eksperimentisem.
Evo jos jednog recepta za pasulj, dakle knjiga je “ Kuvar posnih jela na vodi, zive nekuvane hrane, kolaca na vodi i napitaka i pravila posta“, manastir Rukumija, 2001. „Pasulj beli na drugi nacin“.
0.5kg pasulja, 0.5kg crnog luka, nekoliko suvih paprika, 2 lista lovora, 1 glavica belog luka, so, biber.
Uvece potopite pasulj u vodu da prenoci. Sutradan ga ocediti, naliti drugom vodom i staviti da provri. Ponovo ga ocediti, naliti vodom koliko da ogrezne, dodati seckani crni luk, nekoliko suvih paprika, moze i koja ljuta, listove lovora, i kuvati dok se pasulj dobro ne raskuva. Uzeti presu za pire, i dobro ga ispresovati, posoliti, pobiberiti i dodati glavicu iseckanog belog luka.
Zlatko,buduci da je ovaj sajt je napravljen od strane strucnih ljudi,u delu “Cesta pitanja“kopiracu jedan takav odgovor,koji je,priznacu i meni resio problem da li je limunska kiselina opasna ili nije:
-“Imam jedno pitanje ….na vašoj stranici sastojak E330 je označen sivom
bojom … dakle nije jako opasan, medjutim na stranici http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2005/antic/ebrojevi.html isti taj E330 je obilježen kao „najopasniji dodatak (izaziva rak)“.Dakle, zanima me da li je taj E330 stvarno toliko opasan (kao što kažu oni)ili nije (kao sto kažete vi)?Puno hvala, pozdrav……i jos jednom svaka čast na http://e-brojevi.udd.hr/! Pozdrav T.“
Poštovani,
limunska kiselina (aditiv označen brojem E330) kao i sve njezine soli citrati (aditivi označeni brojevima E331, E332 i E333) prirodne su materije i bezopasne su za ljudsko zdravlje. Stoga za te spojeve nije ni odredjena ADI-vrijednost, odnosno preporučena dnevna doza koja se sigurno može konzumirati. Na nekim takozvanim „crnim listama aditiva“ navodi se da limunska kiselina uzrokuje rak. Ta informacija je jednostavno netočna. Ili se radi o lapsusu („lapsus calami“, možda su autori liste mislili na E320, butilhidroksianisol, koji je zaista problematična kemikalija upitne sigurnosti) ili se radi o tragikomičnoj zabuni prijevoda nekih tekstova s njemačkog jezika. Naime, limunska kiselina sudjeluje u normalnom metabolizmu ljudskog organizma kojeg nazivamo Krebsov ciklus (prema imenu njemačkog znanstvenika Krebsa); buduci da „krebs“ na njemačkom znači i „rak“, moguća je bila i takva zabuna…
Uostalom, na listi koju navodite kao „dokaz“ o štetnosti limunske kiseline, lako možete uočiti da su sve soli limunske kiseline (citrati, E331-333) navedene kao bezopasni aditivi, dok je sama limunska kiselina navedena kao karcinogena. To je besmisleno, jer ljudski organizam ne može razlikovati „porijeklo“ limunske kiseline i njezinih soli. Limunska kiselina i njezine soli nalaze se u tjelesnim tekućinama u stalnoj ravnoteži („gdje god se nalazi limunska kiselina, nalaze se i citrati“) pa prema tome njihovi biološki efekti moraju biti direktno povezani (ako ne isti, onda vrlo slični). Takvo nepoznavanje osnovnih svojstava limunske kiseline i njezinih soli upućuje na zaključak da je lista sastavljena od nepouzdanog izvora.
Konačno, ta lista nije sastavljena, kako se navodi u prilogu, na Klinici za dječju onkologiju u Duesseldorfu, niti ta Klinika ima ikakve veze s navedenom listom u kojoj se limunska kiselina proglašava karcinogenom. O tome vam u prilogu šaljemo službeni dopis, odnosno demantij spomenute Klinike.
Pozdrav,
Valerije Vrček
Službeni dopis Klinike za dječju onkologiju iz Düsseldorfa
Prijevod demantija Klinike za dječju onkologiju iz Düsseldorfa, 15. 3. 2005.
Lista aditiva u hrani
Poštovane dame i gospodo,
lista „Dodaci u hrani“ kruži već mnogo godina, najprije pod imenom Instituta „Gustave Roussy“iz Villejuifa, zatim pod imenom nepostojećeg Instituta za dijetetiku Sveučilišta Heinrich Heine u Düsseldorfu, te konačno pod imenom Dječje onkolološke klinike iz Düsseldorfa.
Zbog mogućih pravnih implikacija, ravnatelj Sveučilišnih klinika u
Düsseldorfu podnio je državnom odvjetništvu prijavu protiv nepoznatog počinitelja, budući da je ta lista izazvala veoma veliku nesigurnost kod mnogih – posebno mladih – obitelji. Državno odvjetništvo obustavilo je postupak. I savezna vlada očitovala se o listi i izdala svoj demanti.
Za informacije o aditivima u hrani i njihovim popratnim uöincima obratite se na
Bund für Lebensmittelrecht und Lebensmittelkunde e.V.
Godesberger Allee 142, 53175 Bonn.
U nadi da će Vam ove informacije biti od koristi, srdačno Vas pozdravljam
Prof. Dr. U. Göbel
za Branu rec.za dorucak je ok,kako se naklijava suncokret,to jos nisam probala?Rec.za pasulj-ako dodamo jos kasiku dve maslinovog ulja,sta kazete?A kolaci na vodi?Gde u Bgd-u ima da se nabavi knjizica?
E,aspartam je tek posebna prica,procitajte:
E951 Aspartam
Umjetno sladilo i pojačivač okusa, 200 puta slađi od šećera. Dnevna doza ne bi smjela biti veća od 40 mg/kg tjelesne težine. Upotreba aspartama je vrlo raširena, nalazi se u više od 6000 proizvoda (pa i dječjih), u osvježavajućim napitcima, na stolovima u gotovo svakom restoranu, a problem je u tome što se reklamira kao da je bezopasan. Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je upotrebu Aspartama u osvježavajućim pićima. Unatoč više od 10 000 žalba potrošača, ta uprava nije učinila ništa da bi o opasnosti upozorila javnost. Istraživanja pokazuju da Aspartam može biti vrlo škodljiv po zdravlje. Simptomi trovanja aspartamom mogu biti omamljenost, glavobolje, umor, vrtoglavice, povraćanje, ubrzani rad srca, dobivanje na težini, omaglice, razdražljivost, uznemirenost, gubitak pamćenja, zamagljeno vidno polje, osip, napadaji, sljepilo, bol u zglobovima, depresija, grčevi, pobačaji, neplodnost, ovisnost, slabost, gubitak sluha. Postoje sumnje da aspartam može inducirati tumore mozga, multiplu sklerozu, kronični umor, epilepsiju, Parkinsonovu bolest, Alzheimerovu bolest, dijabetes, mentalnu zaostalost, limfom, defekte kod porođaja, sistemski lupus… U trudnoći aspartam može djelovati na plod. Osobe koje boluju od rijetke bolesti fenilketonurije trebale bi izbjegavati fenilanalin koji nastaje iz aspartama. Stoga namirnice koje sadrže aspartam moraju u deklaraciji imati dobro uočljiv tekst „sadrži izvor fenilalanina“. Prilikom zagrijavanja namirnica koje sadrže aspartam može doći do stvaranja diketopiperazina. Aspartam može sadržavati do 1% ove tvari štetne za zdravlje. Postoji mogućnost da organizam na konzumiranje takva sladila reagira povećanim apetitom, a postoje i dokazi da dolazi do povećane potrebe za ugljikohidratima. Zbog toga redovita upotreba sladila može dovesti do debljanja. Vidi E950.
DOPUŠTENA UPOTREBA
KOLIČINA
mlinski i pekarski proizvodi snižene energetske vrijednosti, proizvodi sa šećerom ili bez šećera 2000mg/kg
mlijeko i napici na bazi mliječnih pripravaka 600mg/l
mliječni niskokalorični proizvodi s dodanim šećerom ili bez šećera, mlijeko 1000mg/kg
sladoled za dijabetičare i dijetni sladoled, sladoled 800mg/kg
voće i povrće u slatkokiselom naljevu 300mg/kg
deserti na bazi voća i povrća, kompoti, voćni i povrtni pripravci, džem, žele, marmelada i pekmez, niskokalorični pripravci s dodatkom šećera ili bez šećera 1000mg/kg
slatkokiseli trajni i polutrajni riblji proizvodi, marinade od riba, rakova i mekušaca 300mg/kg
majoneza s više od 60% ulja 350mg/kg
kakao proizvodi i bomboni sa šećerom ili bez šećera
2000mg/kg
čokoladni namazi 1000mg/kg
guma za žvakanje bez šećera 5500mg/kg
guma za žvakanje sa šećerom 2500mg/kg
bezalkoholna osvježavajuća pića sa šećerom ili bez njega, sa sniženom energetskom vrijednošću, bezalkoholna osvježavajuća pića s mlijekom, prašci za pića bazirana na voću i instant čaj, bezalkoholna osvježavajuća pića sa šećerom ili bez šećera 600mg/l
bezalkoholno pivo ili pivo sa sadržajem alkohola koji ne prelazi 1.2 % vol., stolno pivo, osim „Obergeierigeseinfachbier“, pivo s minimalnom kiselošću 30 miliekvivalenata izraženo preko NaOH, crno pivo tipa oud bruin 600mg/l
deserti na bazi jaja sa šećerom ili bez šećera 1000mg/kg
sirova i pržena kava u zrnu600mg/kg
prašak za puding, kreme, deserte i slične proizvode: niskokalorični proizvodi s dodatkom šećera ili bez šećera 1000mg/kg
snack-proizvodi na bazi žita i krumpira te preliveni plodovi i sjemenke s dodanim šećerom ili bez šećera 500mg/kg
sve vrste senfa 350mg/kg
praškasta umjetna sladila 2000mg/kg
tekuća umjetna sladila 600mg/l
fini pekarski proizvodi za posebne prehrambene namjene 1700 mg/kg
bomboni za osvježavanje daha bez dodanog šećera 6000 mg/kg
hrana za redukciju tjelesne mase 800 mg/kg
hrana za posebne medicinske namjene 1000 mg/kg
dodaci prehrani u tekućem obliku 600 mg/l
dodaci prehrani u čvrstom obliku 2000 mg/kg
vitaminsko-mineralni dodaci prehrani u tekućem ili čvrstom obliku 5500mg/kg
prihvatljiv dnevni unos-40mg/kg tjelesne težine,pa vi sad racunajte sta pojedete u toku dana i kolike kolicine aspartama unesete.
@ Zorica @ Brana
Vasi doprinosi temi su dragoceni.
Na zalost, E330 pokazuje koliko podaci sa interneta mogu biti nepouzdani i cela ta prica negde naduvana, a negde i neprimetna a u stvari vrlo problematicna.
Reci cu vam za jednu stvar koju znam iz svog radnog iskustva, gde imamo slucaj konzumacije aspartama ili nekog drugog zasladjivaca a da to ne znamo:
Vocni jogurti
I to ne samo light varijante, nego skoro svi, jer se vocni jogurt pravi od jogurta, secera i vocnog pripravka. Taj vocni pripravak, ili marmelada, da se tako izrazim vec stize u kontejnerima sladak, zasladjen aspartamom, ciklomatom i slicnim zasladjivacima. Onda se dodaje secer, u procentu od 5-6%, da bi vocni jogurt bio sladak, ali njegova sladkost je na nivou 10-11% kao kod Coca Cole, pa se postavlja logicno pitanje ko nadoknadjuje tu slatkost – vestacki zasladjivaci iz pripravka.
IMa puno takvih zloupotreba, i tesko je sve to ispratiti.
Zorice, nisam ni ja naklijavao suncokret. Kad ga mi jedemo, potopimo ga u vodi preko noci, i isperemo ujutru iz 2-3 vode i onda prosusimo. I to koristimo za dodatke slatama dorucku…Isto tako i sa semenkama bundeve i bademom i heljdom. Ali video sam naklijali suncokret, prilicno je debeo, mozda 2-3mm….sad moram da zurim ostavicu kasnije kako se naklijava ( zurim sad,…mislim ne znam jel ostave ljusku ili ne ?).
Inace knjigu pojma nemam, moze biti da sam je dobio u nekom Manastiru, 2005 smo ih obisli dosta. Znam da ima u Beogradu ona knjizara SPC u ulici 29 novembra (ne znam jel isto ime :-)) pa mozda pogledati i tamo. Ima super recepata jedino sto u dosta kazu da se doda secer,..ali ako se proba med umesto secera, ili kruska/jabuka…eto zdrave alternative.
Ne znam da li je neko u predhodnim komentarima pomenuo, ali sam vise puta imala prilike da narucim neki proizvod iz Amerike, koji postoji i na nasem trzistu. Kada bih dobila naruceno, rezultat je cesto bio bizaran. Potpuno isti proizvod, od istog proizvodjaca, sa razlikom trzista kome je namenjeno, bi izgledao potpuno drugacije po boji, ukusu, cak i mirisu. Predpostavljam da se i sastav potpuno razlikovao.