LCHF ishrana i knjiga „Istine i laži o hrani“ – koliko je štetan holesterol i životinjske masnoće

Anita Šupe

NISKO UGLJENO HIDRATNA DIJETA

LCHF ishrana i da li su životinjske masnoće u ishrani i holesterol u krvi tako štetni kako medicinska nauka tvrdi

LCHF ishrana ili Low Carbohydrate High Fat diet .. Istine i laži o hrani… Mitovi, zablude i neistinite tvrdnje o tome što je zdravo a što nezdravo, dovele su do situacije gdje jedni profitiraju a drugi plaćaju… Establišment – prehrambena industrija, farmaceutska industrija, državne službe, medicinski stručnjaci i medija – profitiraju. A obični čovjek/potrošač plaća. I što je najgore – plaća svojim zdravljem.

Najgore plaćamo zabludu da su masnoće životinjskog porijekla i kolesterol štetni, te da izazivaju srčane bolesti, začepljenje žila, pa čak i rak. Međutim ova općeprihvaćena tvrdnja nema znanstvene osnove već je nesretni rezultat neutemeljenih mitova, predrasuda ali i komercijalnih interesa. Na račun ove neistine, zadnjih smo 30 godina pokusni kunići kojima se umjesto tih ”strašnih” životinjskih masnoća nudi cijelo mnoštvo ”zdravih” rafiniranih namirnica sa previše šećera, škroba, rafiniranih biljnih ulja, margarina i transmasnoća, pšenice, glutena i žitarica općenito, umjetnih dodataka i štetnih kemikalija.

Službene prehrambene smjernice da se smanji unos masnoća i poveća unos ugljikohidrata, stare su tek nekih 30-tak godina, i otkada su one uvedene zapadnim se svijetom proširila epidemija debljine, metaboličkog sindroma (povišeni šećer u krvi i/ili inzulinska rezistencija, povišeni krvni tlak, poremećene masnoće u krvi i debljina u području trbuha), srčano-žilnih bolesti i mnogih vrsta raka. Jasno je da je tu nešto očito jako, jako pogrešno. Danas se bez sumnje zna da prirodne masnoće iz mesa, mlijeka i jaja ne predstavljaju opasnost za zdravlje a znamo i da su od pamtivjeka predstavljale vrlo važan dio ljudske ishrane. Istraživanja nam potvrđuju da su grupe naroda koje su se hranile na tradicionalan način prije dolaska “civilizacije” sa bijelim brašnom i šećerom, bili izuzetno zdravi i otporni ljudi koji nisu obolijevali od bolesti tipičnih za današnje vrijeme.

Nažalost i u 21. stoljeću liječnici i drugi medicinski stručnjaci još uvijek nas straše ”povišenim kolesterolom” – najčešće iz tog razloga što su neupućeni ili nezainteresirani za najnovija saznanja. Ili možda zato što su sponzorirani od farmaceutske industrije koja je jedna od najprofitabilnijih djelatnosti u svijetu, a statini – sredstva za snižavanje kolesterola – najprodavaniji lijek na kojem se zarada broji u stotinama milijuna dolara.

Doktor medicine Dwight Lundell, poznati američki kardio kirurg, piše: Mi liječnici, uz svo naše obrazovanje, praksu, znanje i autoritet, često posjedujemo popriličan ego radi kojeg vrlo teško priznajemo da smo u krivu… Službena je medicina napravila užasnu grešku kad je ljudima savjetovala da izbjegavaju zasićene masti… Davno uspostavljene prehrambene preporuke dovele su do epidemije pretilosti i dijabetesa, koji su po smrtnosti, ljudskoj patnji i materijalnom trošku nadmašili svaku drugu pošast u povijesti čovječanstva. 

Kad bi medicinski stručnjaci bili manje zaokupirani prepisivanjem recepata, a više zainteresirani za svoju struku i zdravlje ljudi, kad bi se podsjetili da je njihova dužnost biti u tijeku zbivanja i pratiti znanstvenu i stručnu literaturu – također i onu s druge strane mainstreama (čast izuzecima koji to rade), saznali bi neke vrlo zanimljive stvari:

Znanstveni dokazi o štetnosti masnoće i kolesterola ne postoje.

Kampanja protiv kolesterola najveća je prevara 20-tog stoljeća.

Zasićene masnoće iz hrane životinjskog podrijetla ne uzrokuju ni debljinu, ni srčane bolesti niti kakve druge kronične civilizacijske bolesti.

Debljina je bolest pretjeranog nakupljanja masnoće i ne ovisi ni o prekomjernom jelu niti o premalo tjelesne aktivnosti, već o neravnoteži u hormonalnom reguliranju masnog tkiva i metabolizma masti.

Inzulin je primarni regulator nakupljanja masnoće, a ugljikohidrati – koji potiču izlučivanje inzulina – direktni uzročnik debljine.

Bolesti srca i krvnih žila nemaju veze sa unosom zasićenih masnoća iz hrane. Pravi uzrok srčano-žilnih bolesti su kronične upale u arterijama, koje nastaju zbog pretjeranog unosa šećera, škroba i biljnih ulja bogatih omegom 6.

Što više industrijski prerađene hrane konzumiramo, to više potičemo stvaranje upale, iz dana u dan. Ljudsko tijelo nije dizajnirano da bi moglo preraditi hranu nakrcanu šećerom, škrobom i omega 6 uljima.

Postoji samo jedan način za suzbijanje ovih upalnih stanja, a to je povratak na hranu u svom izvornom obliku.

Znanost danas nudi brojne dokaze da je industrijska neprirodna rafinirana hrana glavni uzročnik tipičnih bolesti zapadnog svijeta: debljine, dijabetesa tip-2, srčano-žilnih bolesti (začepljenje žila, srčani i moždani infarkt), autoimunoloških bolesti, alergija i mnogih vrsta raka.) Čovjek je genetski prilagođen određenoj vrsti hrane  a ta se hrana ne proizvodi u tvornicma već samo u prirodi. To nisu nutritivno osiromašene, kemijom pretrpane industrijske prerađevine, već prava prirodna hrana u svom izvornom obliku, prema principima koje daje LCHF ishrana.

LCHF ishrana nije „dijeta“ već način prehrane ili još bolje rečeno – način života. LCHF ishrana je skraćenica od Low Carb High Fat što znači manje ugljikohidrata i više masnoće. Ovaj način prehrane najsličniji je izvornoj ljudskoj prehrani prije dolaska industrijske rafinirane hrane, i upravo kao takav pruža optimalne uvjete za dobro zdravlje i normalnu tjelesnu težinu. LCHF ishrana ima i druge (engleske) nazive kao što su Paleo, Primal, Low Carb, i zapravo predstavlja jedan cijeli pokret koji je zadnjih godina postigao veliku popularnost i proširio se zapadnim zemljama. Osnova ove prehrane je prava izvorna hrana kao što su riba, meso, jaja, obilje raznog povrća i prirodne zdrave masnoće. Također se jedu punomasni mlječni proizvodi, orašasti plodovi i voće. Izbjegavaju se namirnice bogate šećerom i škrobom, kao što su kruh, tjestenina, razna peciva i slično, te rafinirana biljna ulja i margarini. Biraju se čiste namirnice najbliže svom izvornom obliku, po mogućnosti iz organskog ili domaćeg uzgoja, a izbjegavaju se industrijske prerađevine koje su nutritivno osiromašene i sadrže brojne umjetne aditive i štetne kemikalije.

Samo ako jedemo pravu hranu u svom izvornom obliku, koju nam je priroda osigurala, imat ćemo i tijela kakva nam je priroda namijenila – bit ćemo zdravi, jaki, otporni i vitki.