Lekovita Kopriva i sok od koprive
Svuda prisutna kao korov Kopriva je zapravo vrlo dragocena lekovita biljka širokog dejstva, posebno sok od koprive
Kopriva ili Urtica urens L. — (Urtica minor Moench) — mala kopriva (kopriva, koprivica, ožegavica, sitna žara, žara, žegavica), s malim jajastim listovima. Obe su vrste veoma raznovrsne po obliku lista i opskrbljenosti žaokama, što zavisi od staništa gde rastu, tako da je utvrđen čitav niz varijacija. Sakupljač lekovitog bilja ne mora se obazirati na te fine botaničke razlike, jer sve vrste i varijacije kopriva koje rastu na našem području, imaju ista kvalitetna lekovita delovanja.
Miris i ukus: kopriva ima poseban miris koji se ne može nazvati izričito neprijatnim, ali je pomalo neprijatnog ukusa.
Vreme cvetanja od jula do jeseni, a sazrevanje semena u jesen.
Stanište: vrste kopriva rastu u čitavoj Evropi gde borave ljudi. One rastu u blizini naselja kao trajni korov, uz ograde, širake i u retkim šumama, najvećim delom na pređubrenim i azotom bogatim zemljištima.
Lekoviti delovi biljke: tokom čitavog leta skupljaju se listovi (Folia Urticae), zatim čitava biljka pre ili za vreme cvetanja (Herba Urticae), a u proleće i jesen kopa se koren (Radix Urticae). Svi se biljni delovi suše u hladu, a tek posle sušenja se izrezu na sitne delove.
Lekovite i delotvorne supstance: treba navesti bogati sadržaj onih neorganskih elemenata koji su u neznatnoj meri neophodni živim bićima, to su gvozde, magnezijum, natrijum, kalijum, silicijumova kiselina, kalcijum i fosfor, zatim hormone koji deluju na normalan sadržaj šećera u krvi, važan enzim sekretin, taninsku kiselinu, skrob, galusovu kiselinu i vitamin A. Takozvani „otrov koprive“, s kojim se svako dete neprijatno upoznalo, nije mravlja kiselina, kao što se do sada pretpostavljalo, nego je sastavljen izmedu ostalog od histaminu sličnih i ostalih delotvornih supstanci. Uprkos tom broju lekovitih i delotvornih supstanci koji čine ovu biljku lekovitom, biologija i biohemija nisu koprivu do kraja istražile.
U staroj germanskoj mitologiji kopriva je bila simbol boga munje čiji bljesak takode pali i žari. U mnogim krajevima nemačkog jezičnog područja kopriva se zove i „Donnernessel“ što ukazuje na „Donarnessel“, odnosno, na vezu koprive s Donarom, germanskim bogom oluje. U novijem narodnom tumačenju se tvrdi, da munja tako dobro poznaje koprivu, kao i čovek, pa izbegava da u nju udari. Po tom narodnom tumačenju najverovatnije i dolazi naša stara poslovica: „neće grom u koprivu. U narodnom verovanju i narodnoj poeziji, sve do današnjih dana, kopriva igra stanovitu ulogu. U nekim planinskim područjima stavljaju seljaci koprivu u ognjište kad se približava nevreme „da ne bi grom udario u kuću“. Mnogo puta se delovanje žaoke koprive stavlja u u vezu s ljubavnom strašću, koja često treba goreti u srcu s razarajućim žarom.
U staro doba dodavali su ljubavnim napicima seme od koprive, a u staronemačkom manuskriptu „Jezik cveća“ stoji „ko oseća u srcu ljubav, treba da nosi žarku koprivu“. Zanimljiva je činjenica, da su u ranijim vremenima prilikom približavanja nevremena, pivari stavljali na kace za vrenje veliki grm koprive, kako bi sprečili da im pivo za vreme trajanja nevremena ne postane kiselo.
Koprivi je bila pripisana najveća lekovitost. Staronemački botaničar, Otto Brunfels, uzeo je upravo koprivu kao primer za divljenje božjoj moći što je „inače tako prezrenoj biljci dao sposobnost da se sama brani, kako bi zbog poniženja oholih i velikih dobila prednost pred prekrasnim ljiljanima i narcisama“.
Albrecht Diirer (1471-1528), jedan od najslavnijih nemačkih slikara, tako je visoko cenio koprivu kao lekovitu biljku da je to izrazio u svom remek delu, gde andjeo nosi koprivu ka nebeskom prestolu.
Kopriva se među lekovitim biljem ubraja u najbolje sredstvo za čišćenje krvi. Ona je važan lek za lečenje bolesti mokraćnih kanala. Kopriva leči upale mokraćnih kanala, bolesno zadržavanje mokraće, a otklanja upalu bubrega, vodenu bolest, stvaranje bubrežnog i mokraćnog peska pa čak i stvaranje bubrežnih kamenčiča. Kopriva poboljšava stolicu i dovodi do pražnjena stvrdnutih supstanci, pospešuje metabolizam, otklanja bledilo i malokrvnost i, konačno, jača otpornost prema sklonosti bolestima, bilo da se radi o naginjanju prehladama, ili reumatskim oboljenjima i gihtu. Tako postaje ta omrznuta i prezrena biljka jedna od blagorodnih lekovitih biljaka, koja je na žalost premalo cenjena. Mora se spomenuti da je koprivi dokazano delovanje zaustavljanja krvi, jer može izlečiti povraćanje krvi, krvavi kašalj, krvavo mokrenje i prejako krvarenje kod menstruacije.
Značajne količine vitamina A, raznih mineralnih soli, biljnih hormona i enzima sekretina koji tako povoljno deluje na povećanje broja crvenih krvnih zrnaca, čini koprivu naročito podesnom za sprovođenje takozvanih prolećnih terapija i to u obliku sveže isceđenog soka ili kao salate od koprive. Na taj način se brzo otklanjaju stanja potištenosti i prolećnog osećaja premorenosti, a sprečavaju se čak i bolesti izazvane nedostatkom životno potrebnih supstanci u ishrani. U najnovije vreme naučno je dokazano još jedno lekovito delovanje koprive. Ekstrakt koprive može sniziti sadržaj šećera u krvi, što bi se moglo svesti na uticaj enzima sekretina na žlezde, koje izlučuju probavne sokove za rastvaranje masti, belančevina i ugljenih hidrata, kao npr. žlezda gušterača. Kopriva se može upotrebljavati na razne načine. U novije vreme smatra se da je jedan od najdelotvornijih načina pravilno korišćenje sveže isceđenog soka, ali sok treba uzimati neposredno posle ceđenja. Isceđeni sok ne sme preći u vrenje, a izuzetno se može čuvati nekoliko dana odlaganjem na tamno i hladno mesto. Sok se može razrediti s malo vode kako bi bio prijatnijeg ukusa.
Sveži sok od koprive trebao bi biti (prema Ebba Waerlandu) delotvorno preventivno sredstvo, odnosno, lek protiv oštećenja radioaktivnim zagađenjem vazduha. Ova zagađenost izaziva ponekad opasno povećanje leukocita u krvi, a pojave leukemije se sprečavaju, odnosno, leče uzimanjem svežeg soka koprive. Kod radioaktivnog zračenja pije se povremeno 3 — 4 čašice dnevno svežeg soka koprive. Sok od koprive treba za upotrebu u zimskim mesecima ispravno konzervisati, a to je opisano u poglavlju „sterilizacija u boci“ kod jabuke. Sok od koprive može se konzervisati kao i sok od voća i povrća.
Ako se kopriva pije kao čaj, tada se priprema kao napitak. Za pripremit čaj uzimaju se 2 čajne kašike sitno isečene koprive za 1 šoljicu vode, a piju se 2 do šoljice dnevno, toplo, nezasladeno ili s medom.
U proleće se priprema povrće poput spanaća iz nežnih listova koprive ili se listovi sasvim lagano popare i troše kao salata ili kao dodatak salati.
. . .
Odlomak iz knjige Lekovito bilje i njegova primena, autor Rihard Vilfort
Poznavao sam ženu koja je imala šećernu bolest.Redovno, svako dana je pila umesto vode čaj od koprive. Nije uzimala nikakve druge lekove a doživela je preko 90 godina.
Imala je vrednu kćer koja je, iako je bila srčani bolesnik, znala u toku leta da nabere i osuši po dve ili tri vreće suvog lista koprive,da tako obezbedi ovoju majku.
Pomenuta kćer kao srčani bolesnik koristila je za sebe seme od koprive koje je čuvala u tegli pomešanim sa medom,i svaki dan uzimala.Zaboravio sam koliko je dnevno uzimala pomenute mešavine.
Pre raspada Jugoslavije je „Podravka“ u Hrvatskoj u svom sastavu otvorila jednu farmaceutsku firmu (Na žalost, ne znam naziv) koja je proizvodila lek za srce od semena koprive. Voleo bih da se javi neko ko više zna o pomenutom leku.
@ branko
Verovatno mislite na firmu Belupo i neki njihov proizvod.
Kopriva je fantastična biljka sa mnogostrukim delovanjem na krvotok, jetru, urogenitalne organe, kosu, kožu. Svež sok od koprive je neprocenjiv, posebno za pacijente na hemoterapiji, anemične i slabe osobe.
S obzirom da je malo komplikovanije dobiti svež sok od koprive, naša preporuka je napraviti domaći sirup od koprive sa medom ili šećerom da bi se preparat koristio tokom cele sezone.
Postoje gotovi sirupi od koprive za sok ali oni nemaju lekovita svojstva, i više su napravljeni da bi se dnevno konzumirali kao napitak i davali neki osećaj da se pije nešto zdravo. Pravi sirup od koprive se lako prepoznaje ko ga jednom proba.
Iskreno se veselim svakom novom naslovu u rubrici Zdravlje, jer su od neprocjenjive važnosti.
Hvala Vam
Upravo sam blendirala neko voce i ubacila par strukova sveze koprive.. Lepo je
Ja pravim smuti od citrona bananu i saka koprive mladi vrvovi i super mi je Samo ne znam dali ima veze koja vrsta koprive se jede hocu da pravim i pecivo pa probacu sa obicnom pozdrav super ste