Što su vitamini i šta nisu – hranljivi sastojci u ishrani

Što su vitamini a što hranljivi sastojci. Kako vitamini deluju i treba li uzimati dodatke ishrani

 

 

Što su vitamini

Moramo pribavljati vitamine iz organskih namirnica ili prehrambenih dodataka da bismo se održali u životu.

Kada spomenem riječ „vitamin“, većina ljudi pomisli „pilula“. Pomisao na „pilulu“ predočava konfuzne predodžbe o lijekovima i drogama. Iako vitamini svakako često mogu da ostvare što i lijekovi i droge, oni nisu ni jedno ni drugo.

• Sasvim jednostavno, vitamini su organske materije neophodne za život. Vitamini su bitni za normalno funkcioniranje naših tijela i, osim nekoliko izuzetaka, ne mogu biti proizvedeni ili sintetizirani u našim tijelima. Oni su neophodni za naš rast, krepkost i osjećaj dobrog zdravlja. U svom prirodnom stanju nalaze se u malim količinama u svoj organskoj hrani. Moramo ih dobiti iz tih namirnica ili putem prehrambenih dodataka.

Ono što treba da imate na umu jest da dodaci koji su dostupni u obliku tableta, kapsula, tečnosti, praha, čak i injekcija, još uvijek predstavljaju samo hranljive materije i da su oni, ukoliko nisu sintetički proizvedeni, također dobiveni iz živih biljaka i životinja.

• Nije moguće održati život bez svih esencijelnih vitamina.

Što vitamini nisu

Vitamini nisu ni pilule za jačanje ni zamijene za hranu.

Mnogi misle da vitamini mogu da zamjene hranu. Oni to ne mogu. U stvari, vitamini se ne mogu asimilirati bez unošenja hrane. Postoje mnoga pogrešna vjerovanja o vitaminima i ja se nadam da će ova knjiga većinu njih razjasniti.

• Vitamini nisu pilule za jačanje i sami po sebi nemaju kalorijske ili energetske vrijednosti.

• Vitamini nisu zamjena za proteine ili bilo koje druge hranljive materije, kao što su minerali, masti, ugljikohidrati, voda — čak nisu zamjena ni jedan za drugog!

• Sami vitamini nisu sastavni dijelovi strukture našeg organizma.

• Ne možete da uzimate vitamine, da prestanete da jedete i očekujete da budete zdravi.

Kako vitamini djeluju

Ako zamislite tijelo kao automobilski motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, a vitamine kao svjećice, prilično ste dobro predstavili sebi kako ti začuđujuće majušni sastojci hrane djeluju na nas.

Vitamini reguliraju naš metabolizam preko enzimskih sistema. Nedostatak jednog od njih može dovesti u opasnost cijelo tijelo.

Vitamini su sastavni dijelovi naših enzimskih sistema koji, djelujući poput svjećica, potiču i reguliraju naš metabolizam, održavajući nas aktivnim i vrlo sposobnim.

U usporedbi sa našom potrošnjom ostalih hranljivih sastojaka, kao što su proteini, masti i ugljikohidrati, naša potrošnja vitamina (čak i pri nekim predoziranim režimima) neznatna je. Ali deficit čak i samo jednog od vitamina može dovesti u opasnost čitav ljudski organizam.

Treba li uzimati dodatke?

,,Svako tko je u prošlosti jeo šećer, bijelo brašno ili
konzerviranu hranu ima neko oboljenje izazvano
pomanjkanjem nekog sastojka u hrani. . .“

Pošto se vitamini nalaze u svim organskim materijama, od kojih neke sadrže jednog vitamina više nego drugih i u većim ili manjim količinama, može se reći da ako jedete „pravu“ hranu u uravnoteženoj ishrani dobivate sve vitamine koji su vam potrebani. I vjerojatno ćete biti u pravu. Problem je u tome što malo nas može sebi da pripremi takvu mitsku hranu. Prema dr Denijelu T. Kigliju (Daniel T. Quigley), autoru djela Nacionalna neuhranjenost (The National Malnutrition),’ „Svako tko je u prošlosti jeo prerađen šećer, bijelo brašno ili konzerviranu hranu ima neko oboljenje izazvano pomanjkanjem nekog sastojka u hrani, a stupanj oboljenja ovisi od postotnog učešća takve hrane sa nedostacima u ishrani.“

Pošto su u većini restorana skloni da podgrijavaju hranu ili da je održavaju toplom lampama za grijanje, ako često objedujete izvan kuće izloženi ste opasnosti od nedostatka vitamina A, B1 i C. (A ako ste žena između trideset i četrdeset godina, ova vrsta objedovanja koja vas pošteđuje posla vjerojatno će vas koštati dragocjenog kalcija i željeza.) Većina namirnica koje jedemo bila je podvrgnuta nekoj obradi i lišena nekih hranljivih sastojaka. Uzmimo razne vrste kruha i žitarica kao primjer. U stvari, sve vrste kruha i brašna koje nalazimo u današnjim samoposluga bogate su jedino ugljikohidratima. ,,Ali oni su obogaćeni!“ reći ćete. Upravo je tako ispisano na naljepnici: Obogaćeni.

Obogaćeni? Standard obogaćivanja za bijelo brašno sastoji se u tome što se dvadeset dva prirodna hranljiva sastojka koji su uklonjeni nadoknađuju sa tri B vitamina, vitaminom D, kalcijem i solima željeza. Pa zaista, to je prilično krhak kolac za osnovnu životnu materiju.

Mislim da možete shvatiti zbog čega je odgovor o dodacima jasan.

Što su hranljivi sastojci?

To nisu samo vitamini, mada ljudi često smatraju da su oni isto što i vitamini.

Šest važnih hranljivih sastojaka

Ugljikohidrati, proteini (koji su sačinjeni od aminokiselina*), masti, minerali, vitamini i voda su hranljivi sastojci — sastojci hrane koji se mogu apsorbirati — i koji su neophodni za dobro zdravlje.. Hranljivi sastojci neophodni su za stvaranje energije, funkcioniranje organa, iskorištavanje hrane i rast stanica.

Razlika između mikrohranljivih i makrohranljivih sastojaka

Mikrohranljivi sastojci, kao što su vitamini i minerali, sami ne osiguravaju energiju. Makrohranljivi sastojci — ugljikohidrati, masti i proteini — ostvaruju to, ali samo kada ima dovoljno mikrohranljivih sastojaka da ih pokrenu.

Kada su u pitanju hranjivi sastojci, manjak je često isto što i višak.

Količina mikrohranljivih i makrohranljivih sastojaka potrebna za dobro zdravlje veoma je različita — ali i jedni i drugi su značajni. (Vidi dio 70, „Veza proteini — aminokiseline“.)

Kako djeluju hranljivi sastojci

Tijelo upotrebljava hranljive sastojke da bi ihiskoristilo.

Hranljivi sastojci u osnovi djeluju posredstvom probave. Probava je proces neprestanog kemijskog probavljanja materija koje ulaze u tijelo kroz usta. Materije se razlažu djelovanjem enzima u manje i prostije kemijske dijelove, koji se onda mogu apsorbirati kroz zidove sistema za probavu — mišićne cijevi sa otvorenim krajevima, duge više od devet metara, koja prolazi kroz tijelo — i napokon odlaze u krvotok.

 

Erl Mindel – Vitaminska biblija