Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanima

U Memorijalni centar Nikole Tesle u njegovom rodnom Smiljanu kod Gospića u Lici, otvorenog 10. Srpnja 2006. godine, na 150 godišnjicu rođenja ovog znanstvenog genija, posjetili smo nekoliko dana nakon snježnog nevremena koje je zamelo velik dio Hrvatske, a posebno Liku.

Okružen bjelinom, svjetlosivi kip slavnog Ličanina, koji se ponosio svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom, kao da se stopio s okolinom pa ne dominira prizorom kao inače, a prazni su i objekti u sklopu Centra Nikole Tesle.

Memorijalni centar Nikole Tesle se sastoji od rodne kuće ovog vlasnika 112 patenata i više od 700 raznih izuma, pravoslavne crkve Sv. apostola Petra i Pavla, gdje je Teslin otac, pravoslavni svećenik, obavljao liturgiju, i gospodarskog objekta, odnosno štale.

Slaba posjećenost zimi

A tu su i tri novosagrađena objekta – ispitna stanica, točnije 10 puta umanjen Teslin laboratorij iz Colorado Springsa, multimedijalna dvorana u kojoj se prikazuje dokumentarni film o Tesli, a iznajmljuje se po potrebi i u kulturne i sportske svrhe, te dječje igralište.

No, kako kaže voditelj Centra Nikole Tesle, gospodin Mile Čorak, stigli smo u doba godine kada upravo zbog oštrih vremenskih uvjeta u ovom gorskom dijelu Hrvatske posjetitelja Centra baš i nema. Ipak, ova je zima bila iznimka barem na jedan dan, točnije noć – za nedavne nacionalne manifestacije „Noć muzeja“, koja je tematski bila posvećena upravo Nikoli Tesli, Memorijalni centar Nikole Tesle je pohodilo više od 500 radoznalih posjetitelja, dok ih je u cijelom obližnjem Gospiću, u nizu drugih institucija koje su se pridružile manifestaciji, bilo oko 1.600.

Memorijalni centar Nikole Tesle je vlasništvu Muzeja Like Gospić, koji pak spada pod Grad Gospić. Uređenje i gradnju novih objekata financirala je država, uz pomoć donatora, a to su bile hrvatske tvrtke. Od otvorenja do današnjih dana Memorijalni centar Nikole Tesle je imao blizu 250.000 posjetitelja. Godišnje ga posjeti od 25 do 30 tisuća ljudi. Prošle godine bilo ih je 31 tisuća, godinu prije 33 tisuće. Proljeće, ljeto i jesen je njihovo doba, a gosti stižu sa svih strana svijeta.

Uvid u život istvaralaštvo velikog genija

„Najveći dio sezone nam je od travnja do studenoga, dok nam je zimski period puno lošiji. Tako recimo, primjerice, imamo u listopadu po pet-šest tisuća prodanih ulaznica, a u studenome par stotina, što je velika oscilacija. Ali od travnja prilično smo zadovoljni i već sada su nam krenule najave za 2015. odnosno čak i u studenom i prosincu 2014. termini su popunjeni za travanj, svibanj i lipanj i već je krenuo kraj kolovoza i rujna“, kaže Čorak.

Memorijalni centar Nikole Tesle posjećuju učenici iz škola s područja cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja – BiH, Slovenije pa i iz Austrije i Italije, kaže Čorak. Prošle godine malom padu posjeta u odnosu na prethodnu pridonijele su i katastrofalne poplave u Slavoniji zbog kojih je izostao broj posjetitelja iz te hrvatske regije.

A svi ti posjetitelji mogu u diskretnom i pomalo mističnom ugođaju u Teslinoj rodnoj kući dobiti kroz replike dojmljiv uvid u život i stvaralaštvo znanstvenika bez čijih bi pronalazaka, poput izmjenične struje i elektromotora, današnji svijet i život bili nezamislivi.

Donji dio kuće posvećen je povijesnom pregledu života i djela Nikole Tesle isprepletenog s drugim događajima u svijetu u njegovo doba.

„Puno fotografija, pisanih dokumenata, Teslinih citata iz njegove autobiografije, imaju pronalasci, također zvučna kulisa je napravljena tako da vas cijelo vrijeme prate zvukovi kao iz Teslinog djetinjstva“, nabraja Čorak.

Bežićni prijenos električne energije

Tavanski dio kuće posvećen je pronalascima. Tu su funkcionalne replike izuma, poput okretnog magnetskog polja, Teslinog indukcionog elektromotora, transformatora, turbine i prikaza razlike između izmjenične i istosmjerne struje, odnosno Tesline i Edisonove. Tavanski je prostor popraćen zvukom iz Teslinih laboratorija, a pod je stakleni. Cijela je kuća opremljena senzorima pa kako se posjetitelji kreću, tako se pojedine projekcije uključuju i isključuju.

U ispitnoj stanici, novoizgrađenoj kopiji laboratorija, riječ je o transformatoru od milijun volti, projektiranom za bežićni prijenos električne energije.

„Posjetitelji sudionici tog eksperimenta drže neonske lampe, zavojnica kad se uključi lampe svjetle, to jedan od pokušaja Nikole Tesle bežičnog prijenosa električne energije“, objašnjava Čorak.

Treba li pritom uopće naglasiti da je i neonska rasvjeta Teslin izum …

Iako je načelno zadovoljan godišnjom posjetom, Čorak ističe da priželjkuje veću te stoga nastoje privući goste i tijekom zime, kako bi cijeli kraj imao više koristi od Centra i samog imena Nikole Tesle.

httpv://www.youtube.com/watch?v=HmVg5rR5Plo

Nedostaju znanstveni skupovi

No, ono što nedostaje su – znanstvenici. Organiziraju se razne edukacijske radionice, ali uglavnom za djecu školske dobi. Skupova znanstvenika u ovih devet godina, kaže Čorak, baš i nije bilo. A pripomoglo bi u tome, kaže, da se stvar podigne na nacionalnu razinu.

Kako objašnjava ravnateljica Muzeja Lika, Vesna Bunčić, Centar Nikole Tesle jest zamišljen tako da objedinjuje više disciplina, od umjetnosti, kulture, znanosti pa i turizma i da privlači sve dobne skupine – od predškolske i školske djece do studenata, umirovljenika, turista, Teslinih fanova, znanstvenika, medijskih umjetnika i slično. Bunčić smatra da postoje mladi ljudi u Hrvatskoj koji imaju u sebi „inovativnu žicu“ i koji bi upravo u Smiljanu mogli usavršiti svoje ideje, u suradnji s ostalim kolegama studentima ili znanstvenicima koji bi se mogli tu okupiti.

Jer Tesla je, ističe, veliko ime zbog kojeg su u tome kraju ponosni na to što je njihova istovremeno i njegova rodna gruda.

Uzor mladim ljudima

„A osim toga on je, rekla bih, uzor i mladim ljudima ovog kraja da nije bitno od kuda se potječe i s koliko se sredstava može raspolagati, a da se učini nešto od velikog glasa, velikog značaja, kao što je upravo Nikola Tesla“.

Što se tiče broja posjeta, ravnateljica je zadovoljna s obzirom na posljedice ekonomske krize koje već godinama pritišću hrvatsko društvo, a posebno ističe da se broj pojedinačnih posjetitelja, pogotovo stranaca, popeo na od 20 do 30 posto ukupne posjećenosti.

Zadovoljni su i u gradskoj upravi. No, svejedno žele više. Kako kaže Marta Grgurić, zamjenica gradonačelnika Gospića, Centar Nikole Tesle treba biti potpora razvoju malog i srednjeg poduzetništva, odnosno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a u tome imaju i potporu lokalnih poduzetnika, od kojih neki imaju u planu i izgradnju eko-sela u blizini.

„Mi očekujemo od tog Centra Nikole Tesle više i u skladu s tim smo prošle godine završili jedan projekt ‘Solarne oaze Nikole Tesle’, gdje planiramo proširiti taj Memorijalni centar s ugostiteljskim sadržajem, znači da tamo turisti koji dođu, da se zadrže cijeli dan i da imaju još popratnih sadržaja“, objašnjava Grgurić.

Projekt ‘Solarna oaza’

‘Solarna oaza’, uz postojeće, uključivala bi i ugostiteljski objekt koji bi nudio i proizvode domaćih poljoprivrednih proizvođača, kongresni turizam, kulturni turizam pa čak i kulturnu europsku rutu kao dio projekta. Ukratko, žele sve potencijale tog kraja ujediniti u kompletnu turističku ponudu.

I dok se radi na projektima i planovima kako postići da Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanima postane jedan od pokretača tamošnjeg gospodarstva, Gospićani različito razmišljaju o tome je li Teslino ime dovoljno iskorišteno za promociju kraja.

Mještanin Marijan smatra da se čini dovoljno po tom pitanju, ali da bi se tamošnja Turistička zajednica trebala više angažirati po nekim pitanjima, poput obilježja na autocesti i jačanja turističkog brenda Nikole Tesle.

Turistička signalizacija

„Na autocesti ima jedan znak, trebalo bi najmanje na području Like biti sa svake strane barem tri-četiri oznake da je Nikola Tesla odavde i da se skrene u Gospić da ljudi to obiđu“.

Tajana se, pak, ne slaže da se promocija odvija na zadovoljavajući način. A ni ona nije zadovoljna obilježjima.

„Ne baš, promocija nekih takvih događanja, recimo kad je Teslin rođendan, mora biti bolja, da bude posjećen Memorijalni centar Nikole Tesle, za to malo ljudi zna. Više znakova, internet i to je to, naravno i mediji“.

Grgurić, pak, objašnjava da je signalizacija malim tablama smeđe boje po gradu prema standardima Hrvatske turističke zajednice.

„Ne namjeravamo dodatno postavljati, jedino možda povećati tu smeđu turističku signalizaciju“, zaključuje Grgurić.

Piše: Tomislav Šoštarić

Izvor: Al Jazeera