Kašalj – simptomi, vrste i liječenje kašlja

 

KAŠALJ

Šta je kašalj i kako nastaje kašljanje. Simptomi kašlja, sluz i iskašljavanje sadržaja iz nosa i pluća. Vrste i liječenje kašlja

 

Mnogi ljudi znaju da je kašalj najčešći i najtipičniji znak bolesti dišnih organa. Manje je poznato da se može javiti i kod mnogih drugih bolesti kod kojih su dišni organi potpuno zdravi.

Kašalj je najčešće kratkotrajna i prolazna pojava u svakoga čovjeka.

No, dugotrajan kašalj, koji traje tjednima, mjesecima pa i godinama, u znatnoj mjeri može poremetiti normalan način života i rada. Uporan i dugotrajan kašalj remeti san i iscrpljuje organizam. Zbog toga je razumljiva velika potrošnja lijekova protiv kašlja. Prema statistikama, gotovo 10 posto svih liječničkih recepata sadržavaju lijekove za ublažavanje kašlja.

Kašalj se ne smije promatrati samo kao neugodan znak bolesti, kao tegoba koja zamara i dosađuje. Naprotiv, kašalj je koristan, čak i prijeko potreban za život. Mnogi bolesnici umiru samo zato što ne mogu kašljati. Osnovni uvjet normalnoga disanja jesu prohodni i čisti dišni putovi. Organizam kašljem odstranjuje iz dišnih putova sve one tvari koje ometaju normalan prolaz zraka u pluća; izbacuju se ne samo strana tijela nego i prekomjerna sluz u dišnim cijevima.

U normalnim uvjetima dišne se cijevi mogu čistiti bez kašljanja. Dušnik i ostale dišne cijevi oblažu stanice koje imaju sitnu dlačicu, trepetljiku. Dlačice se neprekidno gibaju, trepere u smjeru prema ždrijelu. Milijuni takvih trepetljika pokreću manje količine sluzi u kojoj se nalaze brojne bakterije, prašina i druge sitne strane tvari. Kada sluz dođe do ždrijela, čovjek je nesvjesno proguta. Međutim, ako je u dišne putove ušao veći strani predmet, ili se nakupila veća količina sluzi, dlačice su preslabe da to odstrane, pa se javlja kašalj. U bolesnika koji su izgubili sposobnost kašljanja razvijaju se smrtonosne upale pluća, ili se takav čovjek »utopi u vlastitoj sluzi«, koja ispuni sve dišne putove. Takva stanja mogu nastati kod nekih bolesti mozga i kičmene moždine, povreda moždine, te prilikom dugotrajnoga i dubokog gubitka svijesti.

Kašalj je refleksna radnja, odvija se brzo i nezavisno od čovjekove volje, a nalazi se »pod upravom« centra za kašalj u produženoj moždini. Centar mogu nadražiti podražaji koji živcima dolaze iz sluznice dišnih putova: ždrijela, grkljana, dišnih cijevi (bronha). Podražaji mogu biti izazvani upalom, stranim tijelom, kemijskim i drugim nadražajima. Nadražaj na kašalj može doći i iz drugih dijelova tijela: iz porebrice, jednjaka, čak iz uha. Tek kada primi odgovarajući signal, centar »izdaje naređenje «za kašalj.

Kašalj uvijek započinje dubokim udisajem. Nakon toga zatvore se glasnice i snažno napnu svi mišići koji sudjeluju prilikom izdisaja, trbušni mišići i mišići rebara. Tlak u plućima jako se poveća jer zrak ne može izići s obzirom na to što su »vrata« dušnika zatvorena; najednom se »vrata«, tj. glasnice naglo otvore i zrak izlazi iz pluća pod vrlo jakim pritiskom u snažnom mlazu, »eksplozivno«. To je pravi mali orkan: brzina kretanja zraka prilikom jakoga kašlja može iznositi više od 150 km na sat. Razumije se da će taj snažni mlaz zraka odnijeti sa sobom svako slobodno i strano tijelo koje se tamo nađe.

Iako je kašalj refleksna radnja, čovjek može svjesno djelovati na centar za kašalj, može ga svojom voljom kontrolirati, namjerno izazvati, ublažiti, često i potpuno prekinuti.

Kašlju kao simptomu bolesti većina ljudi ne poklanja naročitu pažnju. Ni liječnik ne može svaki kašalj smatrati znakom ozbiljne bolesti. Ali u nekim slučajevima može posumnjati na određenu bolest prema jačini kašlja, njegovoj učestalosti, prema vremenu kada se javlja, izgledu ispljuvka. Liječnički pregled zahtijevaju slijedeći slučajevi: svaki kašalj koji traje duže od tri tjedna izaziva sumnju na ozbiljnu bolest; svaki kašalj kada se iskašljava krvavi ispljuvak; kašalj s gnojnim ispljuvkom; kašalj praćen visokom temperaturom i bolovima u prsnom košu; svaki kašalj praćen osjećajem gušenja, tj. pomanjkanjem zraka; svaki kašalj nastao zbog ulaska stranoga tijela u dišne putove.

Liječenje kašlja

Kašalj koji ništa ne izbacuje nije koristan. Jedina je vrijednost takvoga kašlja izvjesno upozorenje da se u dišnim ili nekim drugim organima zbivaju bolesne promjene, ili se neke štetne tvari koje nadražuju nalaze u okolini u kojoj se čovjek nalazi.

Beskoristan kašalj nepotrebno zamara bolesnika i mora se ublažiti ili potpuno spriječiti. To se postiže liječenjem osnovne bolesti ili uklanjanjem svih vanjskih uzroka. U ljekarnama postoji nekoliko desetaka lijekova kojima se beskoristan kašalj može ublažiti ili čak potpuno spriječiti. To se postiže liječenjem osnovne bolesti ili uklanjanjem svih vanjskih uzroka. Većina lijekova djeluje direktno na centar za kašalj tako da ga smiruju do te mjere da slabije ili nikako ne reagira na podražaje za kašalj koji mu živcima dolaze iz tijela.

Postoje brojni lijekovi koji beskoristan kašalj mogu pretvoriti u koristan; oni pojačavaju izlučivanje sluzi koja pokriva nadraženu ili upaljenu sluznicu dišnih putova i postepeno smiruje kašalj; ti lijekovi rastapaju suviše gustu sluz, koja postaje tekuća te se kašljem lakše izbaci. Tako isto djeluju i mnogi narodni lijekovi koji služe za iskašljavanje ili, kako se obično kaže, »za izbacivanje šlajma«: čajevi od bijeloga i crnog sljeza, majčina dušica, ružmarin, divlja rotkva. Neke biljke služe za pripravak čaja, druge se namaču u rakiju ili med; nadriliječnici preporučuju mlijeko u kojem je kuhana kadulja i bijeli luk.

Kašalj koji izbacuje ne smije se sprečavati; može se ublažiti ako je suviše jak. Prejak kašalj mora se smanjiti jer dovodi do opasnih komplikacija. Suviše jak i intenzivan kašalj ne samo što je velik napor za organizam nego može dovesti do krvarenja iz pluća i krvnih žila na površini tijela i u unutrašnjosti organizma. Poznata su krvarenja u sluznici oka, pod kožom lica, krvarenja u mozak u starijih ljudi. Jak kašalj može dovesti do puknuća porebrice i stiskanja pluća (pneumotoraks), uzrokovati prijelom rebara, bruh (kilu, herniju) na raznim dijelovima tijela.

Kašalj se može ublažiti lijekovima koji direktno djeluju na centar za kašalj a dobivaju se iz opijuma. Ako se takvi lijekovi upotrebljavaju duže vrijeme, može doći do navike i ovisnosti bolesnika o lijeku. Zato se danas sve više upotrebljavaju sintetski preparati, npr. abehol, selvigon. Mnogi lijekovi u obliku sirupa, tableta, kapljica, pilula, sadržavaju razne sastojke, pa istovremeno mogu djelovati na više strana, tj. smiruju centar za kašalj u mozgu, djeluju na pojačano lučenje sluzi u sluznici dišnih putova, proširuju sužene dišne putove, rastapaju gustu, ljepljivu sluz. Liječnik će prema vrsti i tipu kašlja propisati onaj lijek koji sadrži najbolju kombinaciju za pojedini slučaj, npr. Ipekan, Timotusan, Selvigon, Efekodin.

Koji put će bolje od svih lijekova djelovati provjetravanje zadimljene prostorije, vlaženje suhoga zraka tamo gdje je centralno grijanje. Suh zrak štetno utječe na sluznicu dišnih putova, koja se suši, sluz postaje gusta, ljepljiva i prirodno čišćenje pomoću trepetljika nije moguće. Hladnoća smanjuje sposobnost samočišćenja dišnih putova, pa će topla odjeća, topao čaj ili prženi šećer u napitku biti dovoljni da se sluz u dišnim putovima razrijedi i kašljem odstrani. Ako se u takvim slučajevima upotrebljavaju sredstva za umirenje kašlja, stanje će se samo pogoršati, jer se pod utjecajem lijeka još više smanjuje sposobnost rada trepetljika. Svaki bolesnik koji kašlje treba da shvati kako je ublažavanje kašlja lijekovima samo simptomatsko liječenje, a to znači da se ublažuje samo jedan simptom bolesti. Pravo je liječenje kašlja liječenje bolesti koja ga je uzrokovala. Zbog toga će liječnik uz sredstvo za ublažavanje propisati i druge lijekove: antibiotike, sulfonamide prilikom upala, kapljice za srce, ako je kašalj posljedica srčane bolesti, lijekove protiv preosjetljivosti organizma, ako je kašalj na alergijskoj osnovi.

Iskašljavanje bistroga tekućeg sadržaja

U vrlo rijetkim slučajevima može doći do izbacivanja tekućine, »bistre poput izvorske vode«, kada pukne cista ehinokoka i njen se sadržaj izlije u dišne putove, koji se kašljem izbaci.

Ehinokok, ili pasja trakavica, u plućima čovjeka stvara mjehurastu i kuglastu tvorbu koja je ispunjena bistrom tekućinom i može biti veća od šake.

Iskašljavanje glista

Naglim i jakim napadom kašlja, naročito u djece, može se izbaciti i glista.

Velika dječja glista, ili velika bijela glista (askaris), provede u plućima dio svoga razvojnog ciklusa. Iz pluća prodire u dišne cijevi (bronhe) i penje se dušnikom do ždrijela, gdje obično bude progutana; može izazvati jak nadražaj na kašalj, tada bude izbačena »poput projektila«.

 

 

Valentin Vnuk – Kućni liječnik