MIŠLJENJE NA INTERNETU
Gde se nalazi granica između cenzure i slobode mišljenja na društvenim mrežama? Da li se prvobitna uloga mreža o plasiranju slobodnog mišljenja vremenom izgubila?
Društvene mreže sve više postaju „uređivači” umesto platforme za plasiranje slobodnih mišljenja svojih korisnika, kako bi sa jedne strane, kako kaže Vojislav Rodić, IT stručnjak, sačuvali svoju poziciju na tržištu, a sa druge strane, jer su ušle u delikatnu zonu odgovornosti.
On je to rekao povodom pitanja koje se nametnulo u javnosti – gde je granica između cenzure i slobode mišljenja na društvenim mrežama, kao i to da li se prvobitna uloga društvenih mreža o plasiranju slobodnog mišljenja vremenom izgubila.
To pitanje pokrenuto je nakon što su ruske vlasti blokirale društvene mreže Fejsbuk, Instagram i Tviter zbog širenja lažnih vesti, poziva na nasilje i širenja mržnje prema ruskim građanima, a zatim je i Vrhovni sud u Brazilu na nekoliko dana suspendovao društvenu mrežu Telegram koja nije reagovala na njihov poziv da ukloni pojedine sporne sadržaje.
„Uvek postoji balans između slobodnog javnog izraženog mišljenja i onih ekstremnih mišljenja, naročito poziva na nasilje, a operateri platformi, kao što su društvene mreže ili čak internet operateri, s jedne strane nisu odgovorni za sadržaj koji neko drugi plasira, ali s druge strane tokom godina sve više sami preuzimaju ulogu urednika”, rekao je Rodić.
A ako ste, primećuje Rodić, urednik, onda više niste platforma nego – mediji.
Podsetio je da je bivši američki predsednik Donald Tramp pre dve godine tražio da se u Americi modifikuje član 230 iz 1997. godine koji je, kako navodi, definisao da internet platforme nisu odgovorne za ono što njihovi korisnici objavljuju.
Upravo je to, ističe Rodić, omogućilo razvoj i ekspanziju broja korisnika na društvenim mrežama, ali samim tim i izražena mišljenja.
Navodi da ih je upravo to ograničavanje od odgovornosti razlikovalo od medija.
„Međutim, te 2020. godine, kada je u Americi bila izborna godina, kao što je izborna godina sada u Brazilu, tada su i društvene mreže počele sve više same da preuzimaju aktivnosti blokiranja određenih vesti, suspenzije pojedinih korisnika, što je u redu za urednika u mediju”, ukazao je Rodić.
Ističe da su društvene mreže odlučile da u „javnom interesu”, koji oni procene, suspenduju ili ukinu neke naloge.
Rodić kaže da postoje razni nivoi cenzure, te da ona može biti na određeni period, kao što je suspenzija naloga na nedelju dana ili čak i demonetizacija.
Na pitanje da li vlasti u pojedinim državama imaju pravo da ograniče ili potpuno ukinu neku društvenu mrežu, kao što su to učinile Rusija i Brazil, Rodić je rekao da su one „uzele to pravo za sebe”.
„Rešile su da određene mreže procene kao štetne za njihovo društvo i zbog toga je pristup njima ograničen ili potpuno ukinut”, rekao je Rodić.
Kada je reč o Srbiji, Rodić navodi da su do sada bili pojedinačni slučajevi suspenzije naloga, kada internet provajder reaguje na odluku državnog sudije da je reč o pretnji ili uvredi.
Na pitanje šta je granica između cenzure i slobode mišljenja i kada države ili društvene mreže određuju da nešto „prelazi granicu” i da mora biti uklonjeno, Rodić odgovara da su pozivi na nasilje, pretnje, naročito zloupotreba dece, granica koja se ne sme preći.
„Međutim, i dalje je pitanje gde je granica, jer se ta granica polako pomera prema izražavanju određenih mišljenja. Neko vam kaže: ‘To je moje mišljenje”. A neko drugi vam odgovori: ‘Ne, ti si izneo pretnju ili neku diskvalifikaciju koja je poziv na neku vrstu nasilja’. Sve više na takve stvari počeli su da reaguju vlasnici interent provajdera ili društvenih mreža”, zaključio je Rodić.