MOZAK I DIGESTIVNI TRAKT
Svaka promena kada je u pitanju mikrobiom creva može da utiče na komunikaciju između creva i mozga, a što dalje može da doprinese razvoju Parkinsonove bolesti.
Sve je više dokaza da mikrobiom creva (zbir bakterija i drugih mikroorganizama koji žive u digestivnom traktu) može igrati ulogu u razvoju i napredovanju Parkinsonove bolesti.
Studije su otkrile da osobe sa Parkinsonovom bolešću imaju drugačiji sastav crevnih bakterija u poređenju sa zdravim osobama, sa nižim nivoima određenih zaštitnih i višim nivoima potencijalno štetnih bakterija.
Osim toga, istraživanja su pokazala da promene u mikrobiomu creva mogu doprineti upali i neurodegeneraciji povezanih sa Parkinsonovom bolešću. Međutim, potrebno je više istraživanja da bi se u potpunosti razumela veza između crevnih bakterija i Parkinsonove bolesti i utvrdilo da li bi manipulacija mikrobiomom mogla biti potencijalni tretman za bolest.
Objašnjenja povezanosti
Dakle, veza između Parkinsonove bolesti i crevnih bakterija nije u potpunosti shvaćena, ali postoji nekoliko potencijalnih objašnjenja.
Mikrobiom creva igra ulogu u imunološkom sistemu, a promene u crevnim bakterijama mogu dovesti do pojačane upale u telu. Ova hronična upala može doprineti neurodegeneraciji koja se vidi kod Parkinsonove bolesti.
Mikrobiom creva takođe igra ulogu u proizvodnji određenih neurotransmitera, kao što je dopamin. Parkinsonovu bolest karakteriše gubitak neurona koji proizvode dopamin u mozgu, a promene u crevnim bakterijama mogu poremetiti proizvodnju dopamina i doprineti razvoju bolesti.
Mikrobiom creva takođe može biti uključen u metabolizam određenih toksina i zagađivača životne sredine koji su povezani sa povećanim rizikom od nastanka Parkinsonove bolesti.
Svaka promena u crevnom mikrobiomu može uticati na komunikaciju između creva i mozga, što može doprineti razvoju Parkinsonove bolesti.
Međutim, treba napomenuti da je potrebno više istraživanja da bi se u potpunosti razumela veza između crevnih bakterija i Parkinsonove bolesti i odredili osnovni mehanizmi koji ih povezuju.
Preventiva
Trenutno ne postoji poznat način da se spreči Parkinsonova bolest. Međutim, istraživanja sugerišu da određene promene načina života mogu pomoći u smanjenju rizika od razvoja bolesti ili usporavanju njenog napredovanja. Evo nekoliko stvari koje se mogu učiniti za prevenciju:
Zdrava ishrana: Ishrana bogata voćem i povrćem i malo prerađene hrane može pomoći u smanjenju rizika od razvoja Parkinsonove bolesti.
Redovne vežbe: Redovne fizičke aktivnosti, kao što su brzo hodanje, vožnja bicikla ili plivanje, mogu pomoći u smanjenju rizika od razvoja Parkinsona.
Izbegavanje toksina: Izbegavanje izlaganja toksinima i zagađivačima koji su povezani sa povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti, kao što su pesticidi, može pomoći u smanjenju rizika od razvoja bolesti.
Održavanje zdravog mikrobioma creva: Ishrana bogata vlaknima i fermentisanom hranom, kao što su jogurt i kefir, i izbegavanje antibiotika kad god je to moguće može pomoći u održavanju zdravog mikrobioma creva.
Upravljanje stresom: Hronični stres je povezan sa povećanim rizikom od nastanka Parkinsonove bolesti, a upravljanje stresom kroz tehnike kao što su meditacija, joga ili kognitivno-bihejvioralna terapija može pomoći u smanjenju rizika od razvoja bolesti.
Važno je napomenuti da sve ove promene načina života možda neće sprečiti Parkinsonovu bolest, ali mogu pomoći u smanjenju rizika od razvoja bolesti ili usporiti njeno kasnije napredovanje.