ISTRAŽIVANJE
Velika meta-analiza više od 70 studija iz 17 zemalja sveta otkrila je kako elektronsko ili digitalno plaćanje menja potrošačke navike.
Više od 3.000 godina gotovina je kamen temeljac transakcija, s ranim oblicima poput školjki koje prethode kovanicama i novčanicama. Međutim, značajan pomak prema elektronskom plaćanju vidljiv je u razvijenim zemljama, a nedavna studija pokazuje da ta transformacija utiče na naše navike trošenja novca.
Naučnici sa Univerziteta u Adelajdu i Melburnu proveli su meta-analizu 71 studije, ispitujući potrošačko ponašanje u 17 zemalja sveta. Otkrili su da elektronsko plaćanje često dovodi do veće potrošnje u poređenju s gotovinom. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Journal of Retailing.
Kako bi sprečili trošenje više od planiranog, preporučujemo potrošačima da nose gotovinu umesto kartica kad god mogu, jer to deluje kao metoda samokontrole, savetuje marketinški stručnjak Lahlan Šomburk sa Univerziteta u Adelajdu.
Objašnjava da fizički čin rukovanja gotovinom čini potrošnju opipljivijom, dok korišćenje kartice ili telefona može dovesti do gubitka traga o troškovima.
Povećanje potrošnje malo, ali značajno
Naučnici su primetili da je povećanje potrošnje bilo malo, ali značajno, te da je izraženije za upadljivu potrošnju, poput luksuzne robe. To otkriće, iako je prethodno promatrano, sada je potvrđeno kroz više eksperimenata.
Zanimljivo je da studija nije otkrila značajnu razliku u potrošnji za donacije ili napojnice između gotovinskih i bezgotovinskih metoda.
„Suprotno našim očekivanjima, otkrili smo da bezgotovinsko plaćanje ne dovodi nužno do većih napojnica ili donacija u poređenju s gotovinom“, kaže Šomburk.
Ekonomski uslovi takođe su uticali na učinak bezgotovinskog plaćanja, koji je bio jači u boljim vremenima, iako se taj učinak vremenom smanjio. Razine inflacije nisu uticale na gotovinsku u odnosu na bezgotovinsku potrošnju.
Kako bezgotovinska plaćanja postaju sve prisutnija, čini se da njihov uticaj na ponašanje potrošača slabi. Buduća bi istraživanja mogla da istraže utiču li različite vrste bezgotovinskog plaćanja, poput kreditnih kartica u odnosu na Google Pay ili Apple Pay, na različit način na potrošnju.
Autori studije imaju za cilj da istraže kako nove tehnologije plaćanja, uključujući kriptovalute i usluge „kupi sada, plati kasnije“, utiču na potrošnju. Tranzicija prema društvu bez gotovine čini se gotovo neizbežnom.
„Verujem da je ovo istraživanje ključno jer baca svetlo na zanemaren aspekt ove tranzicije: kako metode plaćanja utiču na naše ponašanje pri kupovini. To nas razumevanje može osnažiti da donosimo informisanije odluke o kupovini“, ističe na kraju Šomburk.
Izvor: Dnevnik.hr