UZROCI I POSLEDICE
Određeni obrasci telesne kompozicije su pod većim rizikom od nastanka neurodegenerativnih bolesti i starenja mozga.
Nedavna studija objavljena u časopisu Neurology utvrđuje da li prepoznatljivi obrasci sastava tela mogu biti povezani sa povećanim rizikom od neurodegenerativnih bolesti i da li je ova povezanost posledica efekata kardiovaskularnih bolesti.
I dalje postoji nedostatak efikasnih tretmana za neurodegenerativne bolesti poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, koje ostaju vodeći uzroci smrti i invaliditeta kod starijih osoba. Stoga je ključno identifikovati faktore rizika koji se mogu promeniti da bi se razvile ciljane i prilagođene preventivne strategije.
Kardiovaskularne bolesti povećavaju rizik od neurodegenerativnih bolesti, međutim, potrebno je dodatno istraživanje kako bi se razjasnili mehanizmi uključeni u ovu povezanost. „Fenomen paradoksa gojaznosti“ označava manji rizik od demencije i Parkinsona među gojaznim osobama, ali se ovo može pripisati nenamernom gubitku težine koji se javlja u ranim stadijumima neurodegenerativnih bolesti.
Upotreba indeksa telesne mase (BMI) za definisanje gojaznosti je takođe ograničavajući faktor, pošto je ovo merenje napravljeno na osnovu podataka iz homogenih populacija i ne uzima u obzir varijacije u telesnoj kompoziciji. Na primer, BMI ne može da napravi razliku između masti i mišića, što dovodi do toga da se visoko mišićave osobe pogrešno klasifikuju kao gojazne zbog viših vrednosti BMI.
O studiji
Sadašnja studija je bila retrospektivna analiza podataka o 412.691 pojedinaca. Svi učesnici studije nisu imali neurodegenerativnu bolest na početku i bili su praćeni pet godina nakon vremenske tačke regrutovanja do 1. aprila 2023. godine.
Potencijalni odnos između obrazaca telesne kompozicije i atrofije mozga ili bolesti malih cerebralnih sudova, koji ukazuju na starenje mozga, takođe je ispitan kod 40.790 učesnika studije.
Šta je studija pokazala?
Tokom perioda praćenja od 9,1 godine prijavljeno je ukupno 8.224 nova slučaja neurodegenerativnih bolesti.
Identifikovani su različiti obrasci telesne kompozicije, koji su uključivali masnoće do mršave mase, snagu mišića, gustinu kostiju, distribuciju masti u kojoj dominiraju noge, centralnu gojaznost i obrasce raspodele masti u kojima dominiraju ruke. Svi obrasci telesne kompozicije bili su povezani sa visokim BMI, osim obrazaca mišićne snage.
Mišićna snaga, gustina kostiju i obrasci distribucije masti u kojima dominiraju noge bili su povezani sa smanjenjem rizika od razvoja neurodegenerativnih bolesti za 6-26% tokom perioda praćenja. Suprotno tome, centralna gojaznost i distribucija masti u kojoj dominiraju ruke bili su povezani sa 13-18% povećanim rizikom od ovih stanja. Nije bilo razlike u posmatranim asocijacijama između učesnika sa različitim stepenom osetljivosti, osim u obrascu gustine kostiju.
Smer rizika nije varirao kada su učesnici bili stratifikovani prema podtipovima ili specifičnim neurodegenerativnim stanjima. Međutim, obrazac čiste mase bio je povezan sa većim rizikom od vaskularnih neurodegenerativnih bolesti i smanjenim rizikom od Alchajmera.
Starenje i atrofija mozga bili su povezani sa centralnom gojaznošću i obrascima raspodele masti u kojima dominiraju ruke. Komparativno, mišićna snaga, gustina kostiju i obrasci distribucije masti u kojima dominiraju noge bili su povezani sa smanjenim starenjem mozga.
Analiza medijacije je pokazala da se do 35,3% povezanosti neurodegenerativnih bolesti sa ovim parametrima može pripisati kardiovaskularnim oboljenjima, posebno cerebrovaskularnoj bolesti.
Zaključak
Određeni obrasci telesne kompozicije koje karakterišu centralna gojaznost, mišićna snaga i distribucija masti u kojoj dominira ruke su pod većim rizikom od neurodegenerativnih bolesti i starenja mozga.
U poređenju sa prethodnim studijama koje su izveštavale o sličnim nalazima, sadašnja studija razmatra različite komponente telesne mase i njihove međusobne odnose koristeći neurodegenerativne bolesti i starenje mozga kao ishode.
Smanjenje viška taloženja masti u rukama i trupu i povećanje razvoja mišića do zdravih nivoa može zaštititi od neurodegenerativnih bolesti u poređenju sa ukupnim gubitkom težine.