ISHOD POSLE POROĐAJA

Da bi se tačno procenio uticaj na potomstvo, ključno je uzeti u obzir faktore rizika kao što su gojaznost majke, dijabetes i izmenjeni nivoi masnih kiselina.

Da li gojaznost majke nosi dugoročne rizike po mentalno zdravlje potomstva?

Nedavna studija istražuje potencijalnu vezu između preterane telesne težine majke i dugotrajnih problema mentalnog zdravlja kod dece koju su rodile.

gojaznost majke

Kako stopa gojaznosti širom sveta nastavlja da raste, prisustvo gojaznosti i pre i tokom trudnoće među ženama postalo je značajan problem javnog zdravlja. Gojaznost majke može povećati rizik od neželjenih neonatalnih ishoda, uključujući prevremeni porođaj, mali ili veliki za novorođenčad u gestacijskom dobu, pa i mrtvorođenje.

Nedavni dokazi takođe sugerišu da gojaznost tokom trudnoće može povećati rizik od neuropsihijatrijskih i bihevioralnih ishoda u detinjstvu. U poređenju sa decom rođenom od majki sa zdravom telesnom težinom pre trudnoće, deca rođena od gojaznih žena su pod povećanim rizikom od poremećaja spektra autizma (ASD), poremećaja pažnje/hiperaktivnosti (ADHD), poremećaja raspoloženja, šizofrenije, kao i raznih poremećaja psiho-neurotičnog raspoloženja, stresa i somatizacije.

O studiji

Ova studija je uključivala sistematski i sveobuhvatan pregled objavljenih istraživanja koja istražuju povezanost između gojaznosti majke i neuropsihijatrijskih poremećaja kod potomstva.

Ukupno 42 studije su uključene u meta-analizu, koja je obuhvatala preko 3,68 miliona majki i novorođenčadi. Uključene studije su procenile rizike od ADHD, ASD, poremećaja raspoloženja, anksioznih poremećaja i loših odnosa sa vršnjacima. Svi rizici ishoda su odvojeno izračunati za pre začeća i tokom trudnoće.

Efekti gojaznosti majke

Prekomerna težina tokom perioda pre začeća ili pre trudnoće povećala je rizik od ADHD kod potomaka za 18-19 odsto, u poređenju sa decom koju su rodile majke bez viška kilograma. Gojaznost tokom faze pre začeća ili pre trudnoće povećala je rizik od ADHD kod potomaka za 57% i 32%, respektivno, u poređenju sa decom rođenom od majki normalne težine.

Rizik od ASD je povećan za 9% i 42% sa prekomernom težinom pre začeća i gojaznosti, respektivno. Tokom trudnoće, gojaznost majke je bila povezana sa dvostruko povećanim rizikom od ASD kod potomaka. Poremećaj ponašanja, koji je povezan sa teškim antisocijalnim i agresivnim ponašanjem, bio je 16% verovatniji kod potomaka majki sa gojaznošću pre začeća, ali ne i kod onih koje su imale prekomernu težinu pre trudnoće.

Psihoze, eksternalizirajuće ponašanje i problemi sa vršnjacima bili su verovatniji za 61%, 30% i 47%, respektivno, sa gojaznošću majke pred začećem, ali ne i prekomernom težinom.

Potencijalna objašnjenja

Povezanost između mentalnih i bihevioralnih abnormalnosti sa gojaznošću majke može se pripisati sistemskoj upali niskog stepena, oksidativnom stresu, poremećaju metabolizma masnih kiselina i hormonskoj neravnoteži.

Gojaznost pre začeća i trudnoće su nezavisni faktori rizika za mentalne bolesti majke, bilo akutne ili hronične, koji mogu zbuniti ove asocijacije.

Masnoća je takođe povezana sa većom prevalencijom gestacijskog dijabetesa i hipertenzivnih poremećaja u trudnoći, a oba su povezana sa povećanim rizikom od neuropsihijatrijskih i poremećaja ponašanja kod potomstva. Gestacijski dijabetes i hipertenzivni poremećaji u trudnoći pozitivno su povezani sa gojaznošću u detinjstvu, koja je nezavisan faktor rizika za mentalne bolesti.

Zaključak

Nalazi studije pokazuju da su potomci majki koje su akumulirale telesnu masnoću pod povećanim rizikom za dugotrajne neuropsihijatrijske probleme i probleme u ponašanju. Postoje i nezavisni i kombinovani rizici od abnormalnih ishoda u vezi sa razvojem mozga kod potomaka koji su povezani sa gojaznošću majke i prekomernim povećanjem telesne težine i pre začeća i pre trudnoće.

Da bi se tačno procenio uticaj gojaznosti na potomstvo, ključno je uzeti u obzir faktore rizika kao što su gojaznost majke, dijabetes i izmenjeni nivoi masnih kiselina poput arahidonske kiseline, koje su ključne za razvoj mozga fetusa. Stoga su potrebna buduća istraživanja kako bi se usmerili na zbunjujuće faktore u više sociodemografskih, ekoloških, genetskih i bioloških domena.