POŠTOVALI JE MAJE I ASTECI
Guava je tropsko voće koje se vekovima slavi zbog svog jedinstvenog ukusa, svestranosti i svojstava koja promovišu zdravlje.
Nazvana i „tropska jabuka“, guava je glavna namirnica u mnogim kuhinjama širom sveta, od Kariba do jugoistočne Azije.
Guava je voće u obliku kruške, obično pet do deset centimetara u prečniku, sa tankom, jestivom kožicom koja može da varira od zelene do žute boje kada je zrela.
Meso iznutra je obično belo ili ružičasto, u zavisnosti od sorte, i prošarano je sitnim, jestivim semenkama.
Tekstura je mekana i sočna, slatkog tropskog ukusa koji se često opisuje kao kombinacija jagode i kruške. Neke sorte imaju izraženiji mošusni miris, što doprinosi njegovoj privlačnosti.
Istorijski i kulturni značaj
Poreklo guave može se pratiti do tropskih regiona Centralne i Južne Amerike, gde se uzgaja hiljadama godina.
Arheološki dokazi sugerišu da su ovo voće pripitomili autohtoni narodi u regionu još 1.500 godina pre nove ere. Asteci i Maje su poštovali guavu zbog njene nutritivne vrednosti i lekovitih svojstava, koristeći je i u kulinarskom i u terapeutskom kontekstu.
Evropski istraživači, posebno Španci i Portugalci, naišli su na guavu tokom svojih putovanja u 16. veku i ubrzo je predstavili drugim tropskim regionima, uključujući Indiju, jugoistočnu Aziju i Afriku.
Danas se guava široko uzgaja u tropskim i suptropskim klimama širom sveta, a glavni proizvođači ovog voća su Indija, Brazil, Tajland i Meksiko.
Nutritivni sastav i fitonutrijenti
Guava nije samo ukusan, već je i moćan izvor hranljivih materija.
Posebno je bogat vitaminom C, a jedna guava obezbeđuje više od 200 procenata preporučenog dnevnog unosa. To ga čini odličnim izborom za jačanje imunog sistema i zaštitu od oksidativnog stresa.
Ovo voće je isto tako dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina A i raznih vitamina B, uključujući folat i niacin.
Što se tiče fitonutrijenata, guava je prava riznica. Sadrži visok nivo flavonoida, kao što su kvercetin i kempferol, koji su povezani sa antiinflamatornim i antioksidativnim svojstvima.
Pored toga, guava je bogata likopenom, karotenoidom koji je povezan sa smanjenim rizikom od određenih karcinoma i kardiovaskularnih bolesti.
Zdravstvene koristi
Zdravstvene prednosti guave su višestruke i dobro dokumentovane.
Evo nekih od ključnih načina na koje ovo supervoće može doprineti opštem zdravlju i blagostanju.
Antioksidativna svojstva – Flavonoidi i likopen u guavi deluju kao moćni antioksidansi, neutrališući slobodne radikale i smanjujući oksidativni stres, koji je povezan sa hroničnim bolestima kao što su rak i bolesti srca.
Kardiovaskularno zdravlje – Kombinacija antioksidanata, vlakana i kalijuma u guavi može pomoći u snižavanju krvnog pritiska i nivoa holesterola, smanjujući rizik od srčanih oboljenja.
Imunološka funkcija – Visok sadržaj vitamina C u guavi pomaže u jačanju imunološkog sistema, smanjujući rizik od infekcija i podstičući brži oporavak od bolesti.
Zdravo varenje – Dijetalna vlakna u guavi pomažu u varenju, podstičući redovno pražnjenje creva i sprečavajući zatvor. Takođe pomaže u održavanju zdravog mikrobioma creva.
Regulacija šećera u krvi – Visok sadržaj vlakana i nizak glikemijski indeks guave mogu pomoći u regulisanju nivoa šećera u krvi, što je čini odličnim voćem za osobe sa dijabetesom.
Zdravlje kože – Vitamin C i drugi antioksidansi u guavi podstiču proizvodnju kolagena i štite kožu od oštećenja, doprinoseći mlađem izgledu.
Leave A Comment