EVO ŠTA JE NAPISAO…

Isak Njutn, tvorac zakona kretanja i gravitacije, predvideo je i da bi smak sveta mogao da nastupi 2060. godine.

Ova zlokobna prognoza napisana je pre 1704. godine, na papiru iznad niza matematičkih proračuna.

njutn smak sveta

Njutn je verovao u biblijska proročanstva o Apokalipsi, posebno u Boj na Armagedonu, i svoju teoriju zasnovao na protestantskom tumačenju Biblije i istorijskih događaja koji su sledili biblijske narative.

Otkud Njutnu 2060. godina?

U poslednjem poglavlju Otkrivenja Jovanovog, Armagedon se opisuje kao konačna bitka između dobra i zla – između Boga i vladara sveta. Nakon te bitke, prema biblijskom proročanstvu, trebalo bi da nastupi novo doba mira pod Božjom vlašću.

Njutn je matematičkim analizama tumačio biblijske datume, koristeći princip prema kojem „dan“ u Bibliji označava godinu. Ključni vremenski period koji je koristio bila je 1.260 godina, što je, prema njegovom tumačenju, označavalo vreme napuštanja prave crkve i uspona „korumpiranih“ religija – posebno katolicizma, koji su neki protestanti smatrali idolopokloničkim kultom.

Analizirajući istorijske događaje, Njutn je zaključio da je do napuštanja prave vere došlo 800. godine nove ere, kada je osnovano Sveto rimsko carstvo. Dodajući tome 1.260 godina, dobio je 2060. godinu kao potencijalni datum kraja sveta.

U pismu iz 1704. godine napisao je:

„A ako se dani kratkovečnih zveri uzmu za godine dugovečnih kraljevstava, period od 1260 dana, ako se računa od potpunog osvajanja tri kraljevstva 800. godine posle Hrista, završiće se 2060. godine. Može se završiti i kasnije, ali ne vidim razlog zašto bi se završilo ranije“

Proračunato predviđanje

Iako je napravio ovo proračunato predviđanje, Njutn je bio vrlo oprezan kada je u pitanju određivanje tačnog datuma kraja sveta. Smatrao je da netačne ljudske procene mogu naštetiti ugledu Biblije, jer bi stalna lažna proročanstva mogla obesmisliti sveta učenja.

U jednom zapisu naglasio je:

„Ne navodim ovo da bih tvrdio kada će doći kraj, već da bih zaustavio neosnovane pretpostavke ljudi koji stalno predviđaju kraj sveta, a zatim, kada se to ne dogodi, dovode u pitanje istinitost svetih proročanstava.“

Prema njegovim istraživanjima biblijskih proročanstava, pre drugog dolaska Hrista, Jevreji bi se vratili u Izrael i obnovili Hram u Jerusalimu. Takođe je smatrao da će korumpirane grane hrišćanstva pasti, a prava vera biti propovedana otvoreno.

Nauka i apokalipsa

Danas bi moglo izgledati neobično da se jedan od najvećih naučnika svih vremena bavio biblijskim proročanstvima, ali prema Stivenu Snobelenu, profesoru istorije nauke sa Univerziteta King’s College u Kanadi, to nije bilo čudno za Njutnovo vreme.

„Njutn nije bio naučnik u modernom smislu te reči. On je bio ‘prirodni filozof’ – a u periodu od srednjeg veka do 18. veka, prirodna filozofija nije obuhvatala samo proučavanje prirode, već i traganje za Božjom rukom u prirodnim zakonima“.

Izvor: Nova.rs