HIPOTEZA HIGIJENE

Boravak u previše sterilnim uslovima može nehotice povećati rizik od razvoja alergija kod dece.

U poslednjim decenijama beleži se značajan porast učestalosti alergija kod dece širom sveta, naročito u urbanim sredinama.

alergija kod dece

Jedna od teorija koja pokušava da objasni ovaj fenomen jeste hipoteza higijene, prema kojoj smanjena izloženost mikroorganizmima u ranom detinjstvu može narušiti normalan razvoj imunog sistema.

Šta podrazumevamo pod „sterilnim urbanim sredinama“?

  • Ograničen kontakt sa prirodom: Manjak boravka u prirodi, zemlji, zelenim površinama.

  • Prekomerna upotreba sredstava za dezinfekciju: Antibakterijski sapuni, maramice, sredstva za čišćenje.

  • Manjak izloženosti životinjama: Retka izloženost kućnim ljubimcima ili domaćim životinjama.

  • Život u visokim zgradama: Manje kontakta sa zemljom i prirodnim ekosistemima.

Ovi faktori doprinose tome da deca ne dolaze u kontakt sa raznovrsnim mikroorganizmima koji su neophodni za pravilan „trening“ imunog sistema.

Mehanizmi koji stoje iza razvoja alergija

  • Nedovoljno razvijen imuni odgovor: Bez ranog izlaganja raznim mikroorganizmima, imuni sistem ostaje „neobučen“ da razlikuje bezopasne od opasnih agenasa, pa prekomerno reaguje na polen, prašinu, grinje i druge alergene.

  • Pomeranje balansa imuniteta: Sterilna sredina može izazvati preteranu aktivaciju Th2 imune reakcije, koja je povezana sa alergijama i astmom.

  • Smanjena raznovrsnost mikrobioma: Mikroorganizmi koji žive na koži, u crevima i disajnim putevima igraju ključnu ulogu u razvoju tolerancije na alergene. U sterilnim sredinama mikrobiom postaje siromašniji.

Koji tipovi alergija su češći kod dece iz urbanih sredina?

  • Alergijski rinitis (polenska kijavica)

  • Astma

  • Atopijski dermatitis (ekcem)

  • Alergije na hranu

Dodatni faktori iz urbanog života koji pogoršavaju stanje

  • Zagađenje vazduha: Sitne čestice i toksini iz saobraćaja mogu oštetiti disajne puteve i olakšati ulazak alergena.

  • Pasivno pušenje: Povećava rizik od razvoja astme i drugih alergijskih reakcija.

  • Nedostatak vitamina D: Usled manjka boravka na suncu može oslabiti imuni sistem.

Preventivne mere

  • Povećanje vremena provedenog napolju: Redovni izleti u prirodu, parkove i na selo.

  • Boravak sa životinjama: Kontakt sa kućnim ljubimcima u ranom detinjstvu može smanjiti rizik od alergija.

  • Umerena upotreba antiseptika: Održavanje higijene bez preterane sterilizacije svakog aspekta života.

  • Podrška raznovrsnom mikrobiomu: Raznovrsna ishrana, izbegavanje nepotrebne upotrebe antibiotika.

Zaključak

Boravak u previše sterilnim uslovima može nehotice povećati rizik od razvoja alergijskih bolesti kod dece.

Izlaganje „prljavštini“, prirodi i mikroorganizmima u ranom životnom dobu ključno je za jačanje i pravilno oblikovanje imunog sistema. Umesto preteranog straha od bakterija, moderan pristup zdravlju dece zahteva ravnotežu između higijene i kontakta sa prirodnim okruženjem.