Dunjo moja mirisna
Šta sve leči dunja? Sok od dunje leči kašalj, astmu i dijareju. Pečena ili kuvana dunja, preporučuje se malokrvnim osobama, ali i za lečenje zapaljenja želudačne i crevne sluzokože
Dunja (Cydonia oblonga) zri od oktobra do decembra i prava je riznica korisnih materija. Zlatnožute boje, oporo kiselog ploda, ova voćka potiče iz jugozapadne Azije, a u stara vremena, smatrala se znakom plodnosti i simbolom ljubavi i sreće.
U Staroj Grčkoj, jeli su je mladenci uoči venčanja, dok je u Rimu, zbog opojnog mirisa, bila izvor eteričnih ulja za parfeme.
Voćka jeseni…
Dunja, voćka jeseni, prava je vitaminska bomba. Osim male količine kalorija i masti, bogata je proteinima, ugljenim hidratima, dijetalnim vlaknima, a sadrži i mnogo taninskih materija i pektina.
Od vitamina, najviše ima vitamina C, ali i veliku količinu karotena (provitamina A), vitamina B1 i B2, kao i nijacina. Bogata je bakrom, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom, natrijumom, gvožđem, sumporom, hlorom.
Semenke dunje sadrže, čak, 15 % zejtina i velike količine važnog sastojka amigdalina, odnosno, vitamina B17, koji ima antikancerogeno dejstvo. Semenke su bogate i mastima, taninom, pektinom, šećerima, jabučnom kiselinom, emulzinom i protidom.
Zbog sveg ovog, dunja je izuzetno lekovito voće. Lekoviti su i plodovi, i listovi, i seme, a, posebno, sok i sirup. Zahvaljujući taninu i sluzi, povoljno deluje na rad creva i sprečava infektivne bolesti.
Protiv kašlja…
Dunjin sok, ukuvan s istom količinom šećera, leči kašalj, astmu i akutnu dijareju (proliv). Pečena ili kuvana dunja, preporučuje se kod zapaljenja želudačne i crevne sluzokože, ali i za lečenje malokrvnosti.
Čaj od cvetova dunje pomaže smirivanju kašlja, a čaj od semenki deluje smirujuće, otklanja nesanicu, kao i neprijatan zadah.
Dunje mogu da se kuvaju ili peku, pa najčešće služe za pripremu kompota, želea, marmelada i voćnih kašica. Dobro se slažu sa pečenim mesom, piletinom, pačjim mesom, junetinom i mesom divljači.
“Sir” od dunja…
Francuzi vekovima prave sir od dunja koji se priprema tako što se dva kilograma dunja kuva s korom dok potpuno ne omekša. Kad se ohlade, iseku se na komadiće i propasiraju. Dobijena masa se izmeri, da bi se dodala prava količina šećera (na kilogram i po pirea dunja, dodaje se kilogram šećera). Sve se ponovo kuva na laganoj vatri 45 minuta, uz neprestano mešanje. Odmah po kuvanju, “sir” od dunja se sipa u odgovarajuću tepsiju, plitku staklenu posudu ili u posudice. Kad se ohladi, poslasticu treba iseći na kocke, uvaljati u prah šećer, i staviti na tamno i suvo mesto da stoji. Ovaj “sir” – veoma ukusan – snažan je izvor energije, a može se uzimati i kao lek za poboljšanje varenja. Nije preporučljiv jedino dijabetičarima i gojaznim osobama.
Čaj od ploda…
Da biste pripremili čaj od ploda dunje, voćku dobro operite, očistite i presecite na četiri dela. Odstranite semenke i tvrd deo oko njih, a mesnate delove isecite na listiće i odmah ih stavite u litar hladne vode da ne bi promenili boju. Lagano kuvajte od 15 do 20 minuta, a zatim ostavite da se ohladi. Procedite ga i pijte u gutljajima tokom dana. Ovaj čaj blagotvorno deluje na disajne tegobe, smiruje kašalj, promuklost i ublažava simptome bronhitisa.
Protiv bora i ispucalih usana…
Za lice bez bora i lepo negovane usne, narodna medicina preporučuje semenke dunje. Preparat se pravi tako što se jedna kašičica semenki sitno isecka, a zatim istuca u avanu i prelije dvema kašičicama proključale vode.
Dobro promešana smesa, ostavi se da odstoji deset minuta i njom se mažu ispucale usne i mesta na licu sa izraženim borama. Da bi se postigao najbolji efekat, lečenje mora da bude redovno i dugotrajno.
Protiv bora, može da se pripremi i dunjin losion. Za ovaj preparat, potrebno je 200 gr kora dunje koje se drže dve nedelje u tri decilitra jače rakije, po mogućstvu, komovice. Posle tog, rakija se procedi, sipa u tri bočice i hermetički zatvori. Pripremljenim losionom delovi lica s borama se mažu dva puta dnevno.
Autor: Z. O. Joksović
Izvor: novosti.rs
Priredio: V. V. M.
oOOo