DALAJ LAMA I REINKARNACIJA

Tibet gasi funkciju dalaj lame. Zašto je sadašnji dalaj lama odlučio da nakon njegove smrti na Tibetu ne biraju njegovog nasljednika

 

Nakon više od pet stoljeća tibetanski budisti ostat će bez svog vrhovog poglavara – dalaj lame. Ovu odluku donio je aktuelni, 14. po redu dalaj lama, svjetovnog imena Tenzin Gyatso,  i to na osnovu ličnog prava iz tibetanske tradicije.

“Tradicija tilule ukida se dobrovoljno, ona više nema svrhu, obavila je svoju misiju. Tibetanski budizam ne zavisi od jedne ličnosti, on je dobro organiziran, ima vrlo obrazovane monahe i učitelje”, rekao je Gyatso, obrazlažući svoju odluku i dodao da nakon njegove smrti, a sada mu je 79 godina, neće biti ustoličen novi – 15. po redu dalaj lama.

Tibet ostaje bez naslednika Dalaj Lame koji ukida reinkarnaciju

Tibet odlukom sadašnjeg Dalaj lame ostaje bez budućeg Dalaj Lame

Tenzin Gyatso je rođen 1935. godine, a monasi su u njemu, kada je imao dvije godine, prepoznali reinkarnaciju dvije godine ranije umrlog dalaj lame, poslije čega je on proglašen za novog duhovnog vođu Tibetanaca.

Katanac na mitologiju reinkarnacije

Kao petogodišnjak je ustoličen za 14. dalaj lamu, a 10 godina kasnije na njega je prenijeta i državna vlast Tibeta. Gyatso se zalagao za široku autonomiju Tibeta u okvirima Kine, međutim, zvanična kineska vlast uvijek ga je tretirala kao neprijatela.

Titula Dalaj lame praćena manipulacijama

Dalaj Lama je titular poglavara „žute sekte“tibetanskog budizma. U tibetanskoj tradiciji prvi dalaj lama pominje se 1391. godine, a prvu titulu je 1578. mongolski vladar Altan-kan udijelio Sonamu Gyatsou, najistaknutijem lami u tadašnje vrijeme. Samo Tibetanci vjeruju kako dalaj lama predstavlja jednu od reinkaranacija budističkog milosrđa. Kao Buda ili kao prosvjećeno biće, dalaj lama ima moć reinkarnacije sa punim sjećanjem na njihove bivše živote.

Kad dalaj lama umre onda se stariji članovi zajednice tibetanskog budizma počinju proces traženja reinkarnacije. Proces traje nekoliko godina, a kada se identificiraju potencijalni kandidati, oni se testiraju određenim pitanjima na koje odgovor može ponuditi samo dalaj lama. Kad dijete položi test, ono polaže zakletvu i počinje sproces učenja prije nego što  bude postavljeno za budućeg spiritualng lidera.

Sam izbor novog dalaj lame uvijek je praćen političkim unutarhijerarhijskim i izvanhijerarhijskim manipulacijama. U borbama za vlast u vrhu tibetanske budističke hijerarhije bilo je ubijeno pet dalaj lama.

Prema vjerovanjima tibetanskih budista dalaj lama u svakom trenutku može odlučiti da ne bude ponovo rođen. Budizam je jedna od pet velikih religija, a po broju sljedbenika zauzima šesto mjesto na svijetu i ima ih 376 miliona.

 

Od 1951. godine, kada je izvršila invaziju na Tibet, Kina upravlja ovom provincijom. Tenzin Gyatso je Tibet napustio 1959. za vrijeme ustanka protiv Tibetanaca protiv kneske vlasti i od tada živi u Indiji, gdje mu je i rezidencija.

Iako fizički odvojen od Tibetnaca, Dalaj Lama je ostao najuticajniji simbol tibetanskog budizma.

Neposredno nakon što je saopćio svoju odluku, 14. dalaj lama je boravio u Hamburgu, gdje je, između ostalog, govorio i o svojoj velikoj popularnosti.

”Zašto ne bismo završili sa onim ko je popularan. Ako bi došao novi dalaj lama, koji će imati slabiji uticaj i karizmu, a pogotovo nepopularnost, to će diskreditirati instituciju dalaj lame”, rekao je Tenzin Gyatso.

Ova izjava samo naizgled zvuči prepotentno, ali u suštini krije pokušaj da u potpunosti ne otkrije pravi razlog stavljanja katanca na mitologiju reinkarnacije.

Kako piše John Engle sa Hertland Instituta, aktuelni dalaj lama, zapravo, već duže vrijeme razmišlja o datoj mogućnosti da “u svakom trenutku može odlučiti da ne bude ponovo rođen”, pa je još 2011. godine predao sve političke ovlasti izabranom lideru i  na taj način ukinuo teokratski sistem vlasti koji je preovladavao u okviru tibetanskog budizma od vremena kada je Vlada prebjegla u azil.

Vođa srednjeg puta

No, pitanje je zašto je to učinio i zašto tibetanski budisti neće imati 15. dalaj lamu.

Engle kaže da je bi stvarni razlozi mogli biti političke naravi, odnosno da Dalaj Lama strahuje da bi kineski režim pokušao eksploatirati tu situaciju nakon njegove smrti i to tako što bi nametnuo svog kandidata za narednog dalaj lamu, a koji bi pod apsolutnom kontrolom Kine. Prevedeno na naš jezik i prilike, aktuelni Dalaj Lama se plaši kineskog Sejde Bajramovića (Slobodan Milošević je političkim manevrom instalirao Sejdu Bajramovića na mjesto člana predsjedništva SFRJ za Kosovo, a koji sa osvojenih 0,03 posto glasova nije imao mandat da zastupa interese Kosova).

Takvih slučajeva već je bilo sa nekim prethodnim dalaj lamama, a ako bi se sada to desilo, Engle zaključuje da bi to bilo katastrofalno za budućnost tibetanskog budizma i prava tibetanskog naroda.

Odlukom da prekine tradiciju izbora nasljednika, Tenzin Gyatso će, zapravo, onemogućiti Kinu u nastojanjima da oslabi budućnost Pokreta za nezavisnost Tibeta.

Sprega političkih i vjerskih uvjeta

Karmen Mihalinec iz Budističkog centra u Zagrebu.na odluku o neimenovanju budućeg dalaj lame, gleda kao na posljedicu uzroka i uvjeta. “Titula nije prirođena ni budizmu na Tibetu, ni budizmu općenito. Nastala je spregom političkih i vjerskih uvjeta u 13. stoljeću. Možda će spregom istih uvjeta i nestati”, kaže Mihalinec.

Pretpostavlja se da u Hrvatskoj živi između 1.200 i 1.500 budista. Budistički centar u Zagrebu slijedi shan/zen školu budizma.

Tibetanski narod je trenutno  pod represijom, nema potpunu vjersku slobodu, a ekonomski ih eksploatira kineska većina Han. Dalaj Lama je u najkritičnijim momentum za Tibet u međunarodnim okvirima artukilirao nepravdu, represiju i ugnjetavanje tibetanskog naroda.

Kina odluku Dalaj Lame smatra kao prijetnju svojim planovima. To je naročito vidljivo iz činjenice da je kineska Vlada zatražila od dalaj lame da poštuje tradiciju reinkarnacije, a nakon što je on obznanio da neće biti 15.  poglavara tibetanskih budista.

Ovaj zahtjev koji dolazi od Vlade koja promovira ideologiju komunističkog materijalizma i koja je dijametralno suprotna religiji, u najmanju ruku je ciničan .

Zvanični Peking je time nagovijestio da možda neće prihvatiti odluku Dalaj Lame, a s druge strane takav stav kineske zvanične politike će Gyatsou olakšati opravdanje pred sljedbenicima.

Cilj tibetanskih budista je nezavisnost od Kine, a 14. dalaj lama u međunarodnim relacijama važi za  vođu koji traži srednji put, u ovom slučaju između potpune kineske dominacije i nezavisnosti i to kroz nenasilnu borbu. I upravo taj “nenasilni otpor kineskoj okupaciji” bio je razlog što mu je 1989. godine dodijeljena Nobelova nagradu za mir.

Budući da Kina sistemski, baš kao što to radi Izrael u Pojasu Gaze, provodi naseljavanje Kineza na Tibet, Dalaj Lama traži autonomiju u okviru kineske unije kako bi izbjegao nasilje, i na jednoj i na drugoj strani. Zapravo,  bio bi najsretniji kada bi Tibet dobio status kakav ima Hong Kong i kada bi se iz njega povukli Han Kinezi koji su ga kolonizirali, pa danas na Tibetu živi šest milona Tibetanaca u odnosu na  7,5 miliona Kineza.

Ahilova peta kineske politike

Međutim, Tibet bogat ogromnim količinama rijetkih minerala, plodnim zemljištem i vodenim resursima, zalogaj je koji Kina ne želi ispustiti iz svojih kandži. Uostalom, dok ostatak svijeta pod nazivom Tibet podrazumijeva visoravan, taj naziv na kineskom jeziku doslovice znači “riznica zemaljskoga blaga na zapadu”.

Mnogi su se nadali da će kineski predsjednik Xi Jinping  biti otvoreniji za dijalog u pogledu tibetanskog pitanja, ba udući da je njegov otac, koji je, dok je bio zamjenik premijera, imao vrlo bliske odnose sa Dalaj Lamom. Međutim, prof. John Powers, jedan od najvećih eksperata za budizam na svijetu, smatra takva očekivanja neutemeljenim. Vjeruje da Kina nema apsolutno nema namjere da Tibetu da autonomiju.

Ipak, Dalaj Lama je Ahilova peta kineske unutrašnje politike. Zapravo, Kini jako odgovara što aktuelni Tenzin Gyatso nije na Tibetu. Jednostavno, ova zemlja strijepi od popularnosti Dalaj Lame, ne samo među tibetanskim budistima nego i među milijardu tradicionalnih i potencijalnih postkomunističkih budista, iz prostog razloga što ne želi da Kinezi dođu u poziciju da prihvate historijsku činjenicu da je Tibet uvijek bio nezavisna nacija sa različitom kulturom. Takav scenario neminovno bi doveo do gubitka Tibeta, što bi proizvelo domino efekat, pa bi Kina mogla ostati bez još pokoje provincije, poput Xinjanga, koju Ujguri nazivaju Istočni Turkestan, i Manđurije, a u kojima žive narodi koji se ne osjećaju Kinezima.

Kako god, tibetanski budisti imat će vrhovnog poglavara sve dok je aktuelni Dalaj Lama živ. Ljekari su mu rekli da će živjeti stotinu godina, a on sam kaže da je u snovima imao predskazanje da će živjeti 13 godina duže.

Nakon što umre, siguran je da ne želi da iko hoda po kućama porodilja i traži dijete koje će biti njegova  reinkarnacija.

Ipak, u skladu s budističkim principom reinkarnacije, Gyats vjeruje da će se ponovo roditi i  želi da to bude na nekom „teškom mjestu“ gdje bi bio od koristi za druge.

 

Snježana Mulić-Softić

Izvor: Al Jazeera