IZMENJENA GENETIKA
Rogovi nosoroga svih vrsta postupno su se skratili i suzili u poslednjih sto godina, a uzrok tome isključivo je čovek, odnosno lov, utvrdili su naučnici.
Nosorozi su ranije bili trofejni ulov, a od 2007. u porastu je njihov krivolov zbog toga što se u tradicionalnoj azijskoj medicini koriste rogovi nosoroga.
Rezultati istraživanja stručnjaka s Kembridža, objavljeni u časopisu People And Nature, temelje se na analizama fotografija nosoroga u poslednjih 140 godina.
Naučnici veruju da učestali lov na nosoroge s većim rogovima znači da su preživeli oni s manje impresivnim rogovima, a oni sada svoje genetske karakteristike prenose novim generacijama.
“To bi moglo da našteti njihovom opstanku”
„Nosorozi su verovatno najteži za istraživanje zbog bezbednosnih razloga. I zato smo veoma uzbuđeni što smo mogli putem fotografija da dokažemo da su im se rogovi vremenom smanjili“, kazao je Oskar Vilson, glavni autor istraživanja.
„Nosorozi su rogove razvili s razlogom, neke vrste da dohvate hranu, druge da se obrane od predatora pa smatramo da bi život s manjim rogovima mogao naštetiti njihovom opstanku“, kaže Vilson.
Naučnici su izmerili rogove 80 nosoroga, fotografisanih od 1886. do 2018. Reč je o pet vrsta nosoroga – belom, crnom, indijskom, javanskom i sumatranskom.
Proučavali su fotografije nosoroga koje su ubili lovci, uključujući i poznatu fotografiju iz 1911. bivšeg američkog predsednika Teodora Ruzvelta iznad crnog nosoroga kog je upravo usmrtio.
Ugrožena vrsta
Naučnici su merili i ostale delove tela nosoroga kako bi se dužina roga mogla tačno izmeriti u proporciji s veličinom tela.
Nosorozi su ugrožena vrsta. Danas ih je u divljini oko 30.000, a početkom 20. veka bilo ih je pola miliona.
A tri vrste među njima – crni, javanski i sumatranski, nalaze se na popisu kritično ugroženih vrsta.