KORISNO JE ZNATI

Mnogi ljudi koriste termine srčani udar (infarkt) i srčani zastoj sinonimično, a ta dva stanja nisu ista – imaju sličnosti, ali i ključne razlike.

Srčani udar nastaje kada vaše srce nema dovoljno krvi. Srčani zastoj javlja se onda kad se iznenada srušite i izgubite svest, jer vaše srce prestane da kuca i ne može da pumpa krv da snabdeva kiseonikom druge organe. U mnogim slučajevima, srčani udar može povećati rizik od razvoja srčanog zastoja.

srčani zastoj

I srčani udar i zastoj srca su opasni po život. Iako su ova stanja povezana i mogu imati slične simptome, postoje ključne razlike, piše Health.

Srčani udar često može dovesti do zastoja srca, pa je važno prepoznati simptome srčanog udara i odmah potražiti medicinsku pomoć.

Simptomi srčanog udara:

  • Bol u grudima koji se širi na vilicu, vrat ili ruku
  • Kratkoća daha
  • Umor
  • Anksioznost
  • Lupanje srca
  • Mučnina

Simptomi srčanog zastoja:

  • Iznenadni kolaps
  • Gubitak svesti
  • Nemogućnost disanja
  • Nema vidljivog otkucaja srca
  • Bol u grudima ili otežano disanje pre nesvestice
  • Slabost pre kolapsa

Razlike:

Srčani udar nastaje kada srce nema dovoljno krvi. Koronarne arterije su krvni sudovi koji dovode krv, kiseonik i hranljive materije u srčani mišić. Srčani mišić radi neprekidno, normalno kucajući 60-100 puta u minuti, tako da mu je potreban stalan protok krvi da bi pravilno funkcionisao.

Glavni uzrok srčanog udara je ateroskleroza, akumulacija plaka holesterola u koronarnim arterijama. Ovi plakovi mogu puknuti, formirajući krvni ugrušak koji delimično ili potpuno blokira dotok krvi u srce.

S druge strane, nekoliko stanja može dovesti do srčanog zastoja. Srčani udar je jedan od primarnih razloga zbog kojih bi neko mogao da dođe do srčanog zastoja, ali ovi uslovi takođe mogu uzrokovati da srce prestane da radi:

  • Aritmije (abnormalni srčani ritmovi), kao što su ventrikularna fibrilacija i ventrikularna tahikardija
  • Druge srčane bolesti, kao što su urođene srčane mane i bolesti srčanih zalistaka
  • Hipoksija (nizak nivo kiseonika)
  • Hipotermija (niska telesna temperatura)
  • Mali volumen krvi, kao što je prekomerno krvarenje (krvarenje)
  • Previše visok ili nizak nivo kalijuma u ​​krvi, sa mogućim ozbiljnim poremećajima u ravnoteži magnezijuma i kalcijuma
  • Hipoglikemija (nizak šećer u krvi)
  • Plućna embolija (krvni ugrušak u plućnim arterijama)
  • Tamponada srca (nakupljanje tečnosti oko srca)
  • Pneumotoraks (kolaps pluća)

Sličnosti:

Iako srčani udari i srčani zastoj imaju različite uzroke, tretmane i ishode, dele neke važne sličnosti. Oba su ozbiljna hitna medicinska stanja koja utiču na srce i zahtevaju hitnu negu kako bi se sprečile komplikacije opasne po život.

Oba stanja utiču na srce

Srčani udari i srčani zastoj uključuju srce, mišićni organ odgovoran za pumpanje krvi u druge organe i tkiva u telu. Srce se oslanja na složen sistem električne provodljivosti da bi proizveo otkucaje srca. Međutim, ako dođe do srčanog udara ili srčanog zastoja, ovi uslovi mogu uticati na sposobnost srca da efikasno pumpa krv i uzrokovati disfunkciju u električnom sistemu.

Tokom srčanog udara, blokada koronarne arterije sprečava protok krvi u srce. Ovo utiče na sposobnost srca da pumpa krv i može dovesti do aritmija (abnormalni srčani ritmovi), što može povećati rizik od srčanog zastoja.

Slično, u srčanom zastoju, srce prestaje da kuca, zbog čega srce ne može da pumpa krv po telu. Bez pravilnog rada srca, mozak i vitalni organi ne mogu normalno da funkcionišu, što dovodi do iznenadnog kolapsa.

Imaju slične strategije prevencije

Bolest srca, uključujući srčani udar, je vodeći uzrok srčanog zastoja. Zato su preventivne mere za oba stanja slične. Da biste sprečili srčani udar i zastoj srca, važno je razmotriti sledeće savete za zdravlje srca:

  • Pridržavajte se dijete bogate voćem i povrćem i malo natrijuma
  • Svakodnevno radite lagane do umerene fizičke vežbe
  • Izbegavajte ili prestanite da pušite
  • Spavajte najmanje sedam sati dnevno
  • Proverite stanja koja mogu povećati rizik od kardiovaskularnih događaja, kao što su visok krvni pritisak, visok holesterol, gojaznost i dijabetes tipa 2