ZABAVA, ALI I OZBILJNA STVAR

Estetski filteri na društvenim mrežama mogu izgledati kao bezazlena zabava, ali kod mladih korisnika mogu imati dubok i trajan uticaj na psihološko blagostanje.

Upotreba estetskih filtera na društvenim mrežama postala je svakodnevna praksa među mladima. Ovi estetski filteri, koji mogu vizuelno izmeniti lice korisnika (izbeliti zube, izgladiti kožu, suziti nos, povećati usne, itd), utiču ne samo na estetiku fotografija, već i na samopouzdanje, doživljaj tela i mentalno zdravlje korisnika.

estetski filteri

Iako mnogi smatraju filtere zabavnim alatom za izražavanje, sve je više dokaza da njihova čestokorišćena upotreba može imati negativne posledice po psihu, naročito kod adolescenata i mladih odraslih osoba.

Percepcija sopstvenog izgleda i telesna dismorfija

  • Stalno viđanje sopstvenog „ulepšanog“ lica putem filtera može izazvati nezadovoljstvo stvarnim izgledom, naročito kad se korisnik pogleda bez filtera.
  • Ovaj fenomen može doprineti razvoju telesne dismorfije – stanja u kojem osoba opsesivno primećuje i preuveličava mane u svom izgledu.

Poremećaji ishrane i samopouzdanje

  • Estetski filteri promovišu nerealne standarde lepote, što može uticati na razvoj poremećaja u ishrani poput anoreksije ili ortoreksije.
  • Upoređivanje sa filtriranim slikama drugih može izazvati osećaj niskog samopouzdanja, zavisti i neadekvatnosti.

Društveni pritisak i zavisnost od filtera

  • Mnogi mladi se osećaju pod pritiskom da stalno izgledaju savršeno na mrežama, što vodi ka pretvaranju digitalne slike u ideal kome se teži u stvarnosti.
  • U nekim slučajevima razvija se zavisnost od filtera, gde korisnik izbegava da objavljuje fotografije bez njih ili se nelagodno oseća u situacijama kada mora da pokaže „pravo lice“.

Uticaj na mentalno zdravlje

  • Studije su pokazale povezanost između čestog korišćenja filtera i simptoma depresije, anksioznosti i smanjene emocionalne stabilnosti kod mladih.
  • Osobe koje koriste filtere kako bi se „uklopile“ često se suočavaju sa unutrašnjim konfliktima i osećajem nesklada između stvarnosti i virtuelnog identiteta.

Moguće preventivne mere i preporuke

  • Edukacija o digitalnoj pismenosti i medijskoj reprezentaciji tela u školama i putem javnih kampanja.
  • Podrška autentičnosti i promocija različitosti kroz profile influensera koji ne koriste filtere.
  • Roditeljski i stručni nadzor u ranom uzrastu: razgovori o samopouzdanju i zdravom odnosu prema sopstvenom telu.
  • Uvođenje transparentnih oznaka na mrežama koje ukazuju kada je fotografija izmenjena filterima.

Zaključak

Estetski filteri na društvenim mrežama mogu izgledati kao bezazlena zabava, ali kod mladih korisnika mogu imati dubok i trajan uticaj na psihološko blagostanje.

S obzirom na ranjivost mladih u fazi formiranja identiteta, važno je razvijati kritičku svest o upotrebi digitalnih alata, negovati autentičnost i negovati pozitivnu sliku o sebi koja nije zasnovana na nerealnim digitalnim standardima.